UDAR NA DŽEP! Poskupljuju struja, plin, cigarete, prometne kazne, registracija, dopunsko...

Niz poskupljenja, ali i niz olakšica i novih državnih mjera zbog kojih bi trebale porasti plaće i mirovine očekuju hrvatske građane u ovoj godini.

Cijene struje i plina su zbog smanjenja Vladinih subvencija počele rasti još studenom, a nastavljaju rasti i početkom 2026. godine.

Subvencije za plin, podsjetimo, smanjene su prvog listopada, a za struju je smanjenje subvencija provedeno u dva navrata – prvog studenog prošle i prvog siječnja ove godine kada računi za potrošenu električnu energiju prosječno rastu za dodatnih pet eura.

Više za dostavu paketa

Prema izračunu koji je premijer Andrej Plenković u rujnu predstavio na sjednici Vlade, mjesečni račun za struju koji je iznosio 40,65 eura od 1. studenoga iznosi 43,65 eura, a od 1. siječnja dodatno raste na 45,61 euro. Time će se smanjiti i godišnje uštede za struju, koje su zahvaljujući subvencijama iznosile oko 112 eura po kućanstvu, a sada će se zbog rezanja subvencija prepoloviti na 53 eura.

Cigarete i grijani duhan od siječnja poskupljuju u prosjeku za deset posto zbog većih trošarina, dok se naknada za uporabu cesta, koja je sastavni dio obavezne registracije vozila, povećava za 60 posto, odnosno sa sadašnjih 28,5 eura na 40 eura.

Postrožavaju se i kazne za prometne prekršaje. Tako se kazna za korištenje mobitela tijekom vožnje povećava sa 130 na čak 300 eura, a u planu su i strože kazne za nevezivanje sigurnosnog pojasa i opasno parkiranje. Strože će se regulirati kretanje i prekršaji električnih romobila, a uvodi se i novina prema kojoj će roditelji i skrbnici biti sankcionirani ako maloljetniku omoguće upravljanje vozilom prije stjecanja prava.

Dopunsko zdravstveno osiguranje će prema najavama poskupjeti od 1. veljače na 180 eura godišnje ili za 60 posto. Istovremeno su podignuti prihodovni cenzusi za one kojima se iz državnog proračuna plaća dopunsko osiguranje. Tako će pravo na »besplatno« dopunsko zdravstveno osiguranje imati osigurane osobe ako im ukupan prihod u prethodnoj godini po članu obitelji ne prelazi 458,08 eura mjesečno, a samcima 573,50 eura.

Poštanske usluge poskupjele su još prvog prosinca kada je Hrvatska pošta povećala cijene usluge »posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika« s dosadašnjih 2,40 eura (bez PDV-a) na pet eura (bez PDV-a), odnosno za 108 posto, kao i usluge »servisa po pozivu« u kojoj se cijena preuzimanja i dostave paketa povećava s dosadašnjih 0,62 eura (bez PDV-a) na 1,32 eura (bez PDV-a) po paketu, odnosno za 113 posto.

Izazovi fiskalizacije

Od prvog siječnja 2026. godine svi obveznici fiskalizacije u krajnjoj potrošnji moraju fiskalizirati sve račune, neovisno o načinu plaćanja, a uvodi se i obveza izdavanja fiskaliziranih eRačuna.

Time će svaki račun isporučen između poslovnih subjekata proći kroz sustav Porezne uprave u realnom vremenu na temelju čega će Porezna uprava imati potpuni uvid u lanac poslovanja.

Digitalni računi morat će se čuvati 11 godina, a kazne za nepoštivanje pravila kreću se od 2.500 do 66 tisuća eura.

Zbog izazova uvođenja tzv. Fiskalizacije 2.0 udruge knjigovođa tražile su odgodu ili probno razdoblje bez sankcija, što je Ministarstvo financija odbilo.

Više prilika za zaradu

Od početka 2026. svi umirovljenici stariji od 65 godina mogu raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine, a do sada su mogli raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine.

Vlada je inače najavila ukidanje poreza na sve mirovine koje bi trebalo stupiti na snagu početkom 2027. Neoporezivi iznos za učenike i studente koji su porezna olakšica roditeljima od prvog siječnja povećan je s 3.600 na 4.200 eura.

S druge strane, početkom godine na snagu su stupile i brojne olakšice zbog kojih bi trebala porasti primanja zaposlenih, umirovljenika, osoba s invaliditetom i studenata.

Od 1. siječnja 2026. godine minimalna bruto plaća iznosi 1.050 eura, što znači povećanje od 80 eura u odnosu na 2025. godinu, odnosno porast od 8,25 posto.

Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje, što znači da će njihov polazni faktor biti izjednačen s onim za redovitu starosnu mirovinu. Odredba se odnosi na postojeće i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu. Trenutno se u njoj nalazi oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina te bi im ona trebala narasti za prosječno 57 eura. Usklađenje će biti provedeno bez donošenja posebnih rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka iduće godine.

Korisnicima invalidskih mirovina od 1. siječnja mirovine rastu za 10 posto. HZMO procjenjuje da će time biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika invalidske mirovine, a ona bi u prosjeku trebala porasti za 74 eura.