U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju da smo suočeni s “epidemijom kratkovidnosti“ koja se povezuje sa sve većom dostupnošću digitalnih uređaja, piše Hina.


Globalno se pristup mobilnim telefonima u manje od deset godina gotovo utrostručio – s 21,6 posto u 2014. na čak 69 posto u 2023. godini, podaci su HZJZ-a.




Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik razvoja kratkovidnosti u usporedbi s djecom koja pred ekranima provedu sat vremena ili manje.


Način života ključan za razvoj kratkovidnosti


Kratkovidnost (miopija) danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procjene upućuju na to da će do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije biti kratkovidna. U Europi se bilježi uzlazni trend, pri čemu se udio miopije među zemljama znatno razlikuje i kreće se od 11,9 do 49,7 posto, dok prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto.


Uzroci miopije su višestruki i uključuju genetske i okolišne čimbenike, a sve je više dokaza da način života djece ima ključnu ulogu u njezinu razvoju.


Treba uzeti u obzir i da rizik razvoja miopije značajno raste ako su roditelji kratkovidni. Djeca s jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok djeca čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik za razvoj kratkovidnosti.


Obrazovanje je jedan od okolišnih čimbenika koji se dosljedno povezuje s miopijom. Zemlje i regije s višim obrazovnim statusom stanovništva, osobito u Europi i Aziji, bilježe i veću prevalenciju kratkovidnosti. Ta se povezanost ponajprije objašnjava povećanim radom na blizinu – čitanjem, pisanjem te radom na računalima i pametnim telefonima – iako biološki mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.


Istraživanja pokazuju da produljeni rad na blizinu dodatno povećava rizik, osobito ako djeca čitaju dulje od 30 minuta bez pauze i na udaljenosti manjoj od 30 centimetara.


S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih čimbenika. Određene kliničke studije pokazale su da se pojavnost miopije kod djece u dobi od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom.


Djecu do druge godine ne izlagati ekranima


Primjer istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90 posto, u usporedbi s 20 do 40 posto u zapadnim zemljama, dodatno naglašava važnost okolišnih čimbenika, poput nedostatka boravka na dnevnom svjetlu.


Jedna od uspješnijih javnozdravstvenih intervencija provedena je u Tajvanu kroz program Tian-Tian 120, koji je poticao svakodnevni boravak djece na otvorenom. Program je uspio zaustaviti, pa čak i preokrenuti dugogodišnji trend rasta miopije među školskom djecom, što upućuje na mogućnost utjecaja na razine kratkovidnosti na populacijskoj razini.


Postoji nekoliko teorija o mehanizmima zaštitnog učinka boravka na otvorenom, uključujući povećano lučenje dopamina u mrežnici, veće razine vitamina D, jači intenzitet svjetlosti i veću dubinu fokusa, navode iz HZJZ-a.


U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravstva 2015. godine uvelo obvezni probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu, a godinu dana kasnije uspostavljen je Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Testiranje vidne oštrine u toj dobi smatra se najpouzdanijim jer se njime može otkriti i do 97 posto svih anomalija oka.


Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da se odazovu preventivnim pregledima te da djeci ograniče vrijeme provedeno pred ekranima – djecu do druge godine ne preporučuje se izlagati ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata. Također savjetuju boravak na otvorenom, učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla te pravilno i dosljedno korištenje naočala ili kontaktnih leća.