„Regulative poput Digital Services Acta i European Media Freedom Acta stvaraju zatvoren sustav u kojem Europska komisija, velike tehnološke platforme i fact-checkeri zajedno odlučuju što se smije čuti, a što se uklanja iz javnog prostora“, upozorio je Grmoja.


Posebno se osvrnuo na djelovanje Faktografa u Hrvatskoj, istaknuvši da više ne ispunjava ulogu klasičnog medija.




Faktograf.hr je hrvatski medij specijaliziran za fact-checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Faktograf.hr je neprofitni medij, a pokrenut je 2015. kao suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i Gonga.


Fact-checkeri nadziru političare i građane, a tko nadzire njih?


„Kada se netko predstavlja kao neovisni provjeravatelj istine, a pritom sudjeluje u mehanizmu koji može rezultirati cenzurom političkog govora i smanjenjem dosega na društvenim mrežama, onda to više nije novinarstvo, nego kvaziregulatorna funkcija. Ako fact-checkeri nadziru političare i građane, legitimno je pitati – tko nadzire njih?“, rekao je Grmoja.




Pojasnio je da je zbog toga odbio odgovarati na njihove upite.


Nije problem provjera činjenica


Predsjednik Savjeta Mosta za tehnoetiku i antitotalitarizam Luka Goleš Babić naglasio je kako problem fact-checkinga nije u provjeri činjenica, nego u institucionalnoj arhitekturi koja se oko toga gradi.


Istaknuo je tri ključna problema: iluziju neutralnosti, jer su mnoge fact-checking organizacije financirane sredstvima Europske komisije; metodološka i vrijednosna pristranost, jer izbor tema za provjeru nikada nije politički neutralan; te promjena uloge fact-checkera, koji iz medija prerastaju u kvaziregulatorna tijela.


Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić poručio je da je povjerenje građana u fact-checkere ozbiljno narušeno, osobito nakon pandemije.


„Cenzurirani su vrhunski svjetski znanstvenici, brisani su računi epidemiologa i liječnika, a kasnije se pokazalo da su mnoge tvrdnje koje su proglašavane dezinformacijama bile točne“, rekao je Miletić, podsjetivši i na znanstvene analize koje su, kako je naveo, razotkrile netočne tvrdnje domaćih fact-checkera.


Posebno je apostrofirao ulogu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.


„Ista ministrica koja se ograđuje od odgovornosti, istodobno provodi transformaciju Agencije za elektroničke medije i uspostavlja nove mehanizme nadzora nad medijima, uključujući i područje provjere ‘istine’“, rekao je Miletić.   Nakon svega što smo vidjeli, kaže zastupnik Miletić, teško je očekivati da javnost vjeruje kako će isti akteri sada objektivno odlučivati što je istina, a što nije, kazao je.


Iz Mosta navode i da se nove EU regulative ‘lažno predstavljaju’ kao zaštita demokracije, dok u praksi mogu postati mehanizam kojim se briselska birokracija i povezane strukture štite od političke kritike i volje građana.