Također su ispitali utječe li dopadljivost zvukova na to koliko se riječi lako mogu naučiti.




Sudionici su pregledali različite lažne riječi koje su bile osmišljene da budu “lijepe”, “neutralne” ili “nelijepe”.


Prvo su zamoljeni da nauče i zapamte riječi, kasnije da ih se prisjete i na kraju da ocijene koliko su im lijepe.


“Otkrili smo da su riječi kojih su se sudionici najbolje sjećali ujedno bile i one koje su ocijenili kao najljepše”, rekla je voditeljica studije Theresa Matzinger.


Rezultati ukazuju na blisku vezu između pamtljivosti i eufonije – ili ljepote zvuka.


„Treba još vidjeti hoćemo li stvari bolje pamtiti jer ih smatramo lijepima ili ih smatramo lijepima jer ih možemo bolje pamtiti“, rekla je profesorica na Sveučilištu u Beču, čija je studija objavljena u časopisu PLOS One.


Veza između estetske percepcije i sposobnosti učenja jezika mogla bi utjecati na učenje stranih jezika, marketinške strategije i promjene jezika kroz generacije.


„Određeni zvučni obrasci mogu opstati u jezicima jer zvuče ugodno, dok drugi mogu nestati jer ih smatramo manje privlačnima“, rekla je Matzinger.