Preoblikovanje mozga prate različiti načini razmišljanja kako rastemo, sazrijevamo i starimo, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications.


“Te faze daju važne uvide u to zašto je naš mozak najbolje osposobljen u različitim fazama života ili kada je najranjiviji”, rekla je Alexa Mousley sa Sveučilišta Cambridge.




“Pomažu nam da shvatimo zašto se neki mozgovi razvijaju drugačije u važnim trenucima života, na primjer u obliku poteškoća pri učenju kod djece ili demencije u starijoj dobi.”


Znanstvenici su analizirali oko 3800 skupova podataka od ljudi u dobi do 90 godina starosti bez poznatih neuroloških bolesti. Koristili su difuzijske MRI snimke koje prikazuju neuronske veze prateći kretanje molekula vode kroz moždano tkivo.


“Pomoću toga identificirali smo četiri važne topološke prekretnice tijekom života – u dobi od oko 9, 32, 66 i 83 godine”, rekli su znanstvenici.


Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi.


Prema istraživanju, najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća.


Od novorođenčeta do djeteta: Izgradnja


U prvoj fazi, od rođenja do otprilike devete godine, smanjuje se mnoštvo sinapsi prekomjerno proizvedenih u mozgu. Zadržavaju se aktivnije korištene veze između neurona. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici.


Adolescencija i rana odrasla dob: Vrhunac učinkovitosti


Između otprilike devete i 32. godine mozak ulazi u svoju drugu fazu – i zaista započinje svoj vrhunac. Organizacija komunikacijskih mreža mozga postaje sve naprednija. To karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Adolescencija je jedina faza u životu u kojoj se neuronska učinkovitost povećava, kaže Mousley.


Mozak odrasle osobe – tri desetljeća stabilnosti


Istraživački tim navodi da mozak, u prosjeku, dostiže maksimalne performanse u ranim tridesetima, što označava najvažniju prekretnicu u našem cijelom životnom vijeku. “Oko 32. godine uočavamo najveće promjene u povezivanju neurona i najveći ukupan pomak u razvoju u usporedbi sa svim drugim prekretnicama”, kaže Mousley. Točno vrijeme varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. U usporedbi s ranijim fazama, arhitektura mozga se stabilizira – i takva ostaje otprilike tri desetljeća. Dolazi do platoa u smislu inteligencije i osobnosti, kažu znanstvenici.


Sredina šezdesetih: Počinje rano starenje


Oko 66. godine života događa se najmanje izražena prekretnica bez velikih strukturnih promjena – sredinom šezdesetih godina, postupno preoblikovanje moždanih mreža doseže svoj vrhunac. “U ovoj dobi, ljudi su izloženi povećanom riziku od raznih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na mozak, kao što je visoki krvni tlak”, kaže Mousley.


Kasno starenje – posljednja faza razvoja


Posljednja prekretnica događa se oko 83. godine života, kada ljudski mozak ulazi u fazu kasnog starenja. Povezanost neurona nastavlja opadati. Budući da u istraživanju nije bilo ispitanika starijih od 90 godina, razdoblje istraživanja protezalo se samo do te dobi. Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja uključivati veće uzorke i ispitati spolno specifične razlike.


“Razumijevanje da strukturni razvoj mozga nije stvar stalnog napretka, već stvar nekoliko važnih prekretnica, pomoći će nam da prepoznamo kada i kako je njegovo povezivanje ranjivo na poremećaje,” rekao je glavni autor istraživanja Duncan Astle sa Sveučilišta Cambridge.