Iz zadarskih bedema su očišćeni kubici otpada, a sada se žele otvoriti javnosti: 'To je veliki potencijal...'

Zadarski bedemi velikom većinom ostali su sačuvani, a njihov povijesni značaj potvrđen je u srpnju 2017. godine kada su upisani na Popis svjetske baštine UNESCO-a pod nazivom »Obrambeni sustav Republike Venecije 16. i 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar«. Impresivna povijest gradskih fortifikacija dulja je od dva tisućljeća, a s upisom na popis UNESCO-a prihvatili smo i trajnu obvezu očuvanja, skrbi i promidžbe. U svrhu očuvanja bedema, na godišnjoj razini provode se akcije čišćenja vanjskog dijela bedema, ali i unutrašnjih prostora i tunela. Tako su nedavno djelatnici Čistoće Zadar temeljito očistili jedan od tunela i uklonili više kubika otpada, zemlje i nakupljenog lišća. Ova vijest i slike nakupljenog otpada potaknuli su zanimanje građana za stanje i potencijale bedema, a mi smo ih obišli s pročelnicima odjela u Gradu Zadru koji skrbe o njima.

Muraj i utvrda Forte

Inače, Grad Zadar preko Upravnog odjela za kulturu i šport, uz suradnju Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom, te Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, tijekom niza godina vodi brigu o održavanju obrambenog sustava gradskih zidina. Pročelnik Tomislav Korona, kazao nam je kako je UO za gospodarenje gradskom imovinom pristupio izmjeni lokota i ulaznih vrata brojnih ulaza u prostore obrambenog sustava gradskih zidina te su proveli čišćenje prostora na bedemu iz 19. stoljeća koji se nalazi pored zgrada TIZ-a na Voštarnici. Također, promijenjena su ulazna vrata i očišćen prostor ispod Muzeja antičkog stakla pokraj Narodnog lista na Bedemima zadarskih pobuna. A, mora se napomenuti kako UO-i imaju i veliku pomoć djelatnika Nasada i Čistoće u održavanju bedema.

Kroz prostore bedema proveli su nas Dina Bušić, pročelnica UO-a za kulturu i šport, Hrvoje Marić, pročelnik UO-a za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša i Zrinka Brkan Klarin, viša stručna suradnica i za kulturu i tehničku kulturu, a s kojima smo se nakon susreta na prekrasno obnovljenim Bedemima zadarskih pobuna, tj. na Muraju, uputili ka bedemima koji vode prema utvrdi Forte. Inače, cjelokupan Muraj je najveći projekt obnove bedema, a koji je u potpunosti obnovljen u sklopu provedbe projekta »ZADAR BAŠTINI«. Brkan Klarin podsjetila je da je sustavan rad na istraživanju bedema zapravo započeo projektom Zadarske županije »Hera« 2014. godine.

Pročelnica Bušić, pak, istaknula je kako je prije nekoliko godina napravljen »Lokalni plan upravljanja Obrambenim sustavom Zadra« koji nosi obvezu optimiziranja upravljanja zidinama.

– Mi kao odjel, pokrenuli smo određene aktivnosti, a jedna od njih je i snimanje utvrde Forte što je samo jedna početna aktivnost gdje bismo mogli dobiti jednu kvalitetnu podlogu utvrde. Zanimljivo je da je, u vrijeme kada se gradila, bila jedna od najvećih utvrda na Jadranu, kazala je Bušić.

Ribarnica, agencije

Mnogi dijelovi bedema, već su u upotrebi dugi niz godina. Recimo, gradska ribarnica je u sklopu bedema, obrtnici i turističke agencije smjestili su se u nekim prostorima, baš kao i javni toaleti na nekoliko lokacija. Također gradske tvrtke »Nasadi« i »Čistoća« također koriste neke od prostora za svoje potrebe, u svrhu što boljeg funkcioniranja i održavanja grada. Pročelnici nam objašnjavaju kako u bedemima ima više prostora koje se redovno održava, u koje djelatnici zalaze, a osobito nakon što se dogode neželjene situacije obijanja lokota, provala i zaposjedanja prostora.

– Većina tunela je neadekvatna za sigurno korištenje, uz sve današnje sigurnosne standarde. A opet, većina prostora koja se može koristiti je već u upotrebi. Svakako razmišljamo u smjeru iskorištavanja ovih prostora, ali pred nama je velik posao utvrđivanja mogućnosti i puno tih nevidljivih predradnji. Pred nama je tako i buduća konzervatorska podloga nakon čega ćemo imati bolju sliku o bedemima, o iskoristivosti prostora i daljnjem načinu upravljanja, kazala je Bušić dok smo pristupali prvom od ulaza u tunel utvrde Forte, u Ulici Krešimira Čosića.

– Kroz naš odjel radimo neke pojedinačne intervencije. Tako smo pokrenuli radove na uređenju prolaza glavnog ulaza u utvrdu Forte, sa strane Ravnica. Isto tako, napravili smo istraživanje za Vrata sv. Roka kod ribarnice pa ćemo druge godine pristupiti i njihovoj obnovi, a planirana je i obnova Novih vrata kod mosta. To je ono što možemo sad, a veći zahvat i kompletnu obnovu možemo planirati tek nakon konzervatorske podloge, najavila je Bušić.

Brkan Klarin kazala je kako trenutačno rade na arhitektonskoj i geodetskoj podlozi, tako da su ušli u nekoliko prostora utvrde Forte. Unutar utvrde ima šest prostora, a postojao je i sedmi koji je prekinut radi izgradnje ceste prema gimnaziji.

Otvarajući vrata, Brkan Klarin objasnila je kako imaju problema s posolicom, vlagom i brzim hrđanjem vrata. Tunel u koji smo ušli dosta je čist, samo je nakupina lišća pred ulazom.

Zanimljiv tunel

– Tunel je dosta dugačak, izvorno je pratio cijelu dužinu zapadnog zidnog plašta utvrde Forte. Na polovici svoje dužine je pregrađen, a u vrijeme talijanske vladavine tu je napravljen i sanitarni čvor. Zapravo, većina tunela nema svoje izvorno stanje 16. stoljeća nego je dosta toga prerađeno, kazala nam je Brkan Klarin dodavši kako tunel ima i male odihe sa strane koji se čak vide s ceste i kroz koje mnogi znaju, ni više ni manje nego – ubacivati otpad. Na kraju tunela, saznajemo kako smo točno na sredini Ulice Krešimira Ćosića.

– Imamo donekle otežanu situaciju s poznavanjem tunela koji su kroz povijest bili vojni prostori. Ne postoje stare karte koje to prikazuju. Postoji vanjski plašt, a unutarnji se kroz povijest čuvao kao tajna, kazala je Brkan Klarin.

Kako bi se podignula svijest građana o važnosti ovog serijskog upisa na UNESCO-ovu listu, Zadar se pridružio manifestaciji »Noć tvrđava«, a tijekom godina organizirali su brojne manifestacije kao što je »Zagrli Zadar«, tiskali su i letke, knjižice o bedemima, mape i organizirali tematske šetnje s turističkim vodičima.

Nastavljajući dalje s obilaskom sa sjeverne strane utvrde, ušli smo u još jedan tunel s novim vratima koja su posebno napravljena po konzervatorskim naputcima. Ovaj tunel je nešto kraći, a iako smo ušli sa strane zgrade »Peglice« izlaz tunela je u Perivoju Vladimira Nazora.

– Ovo nam je jedan jako zanimljiv tunel i imamo želju u budućnosti ga otvoriti za javnu komunikaciju. Izlaz iz tunela je u park, ali je trenutačno zazidan. Ovaj tunel je veliki potencijal, osobito ako se pokaže statički sigurnim, točnije sigurnim za građane, istaknula je Brkan Klarin.

Lišće i vandalizam

I ovaj tunel je relativno čist, ali kako su nam objasnili pri vratima se uvijek nakuplja lišće. Veći problem od lišća je vandalizam. Pojedinci su ta nova vrata, stara tek godinu dana, već išarali natpisima. Pročelnik Marić je istaknuo napore koje ulažu u skidanje grafita, kao što su ovi. A taj posao je još zahtjevniji kada je riječ o bedemima.

Posao održavanja i uređenja bedema, nadležnost je UO-a za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, točnije ugovorenih izvođača koji saniraju nedostatke. Inače, iz gradskog proračuna se samo za održavanje bedema izdvaja oko 30 tisuća eura.

– Uz redoviti nadzor komunalnih redara i dojave građana za sve što treba popraviti šaljemo nalog ugovorenom izvođaču. Naravno, sve uz suglasnost konzervatora, bez kojih ne radimo sanacije, a koji nam daju prijedlog u kojem smjeru treba ići. Na primjer, samo skidanje grafita s bedema zahtijeva posebnu tehniku čišćenja ljuskom jajeta, kazao je pročelnik Marić dodajući kako se osim unutrašnjosti bedema, redovito čisti i vanjski dio zelenila koje raste po bedemima.

Na kraju obilaska zaključujemo kako i usprkos svim izazovima, usprkos provalama, grafitima i otpadu, zadarski bedemi nastavljaju štititi grad, a Grad Zadar nastavlja čuvati njihov značaj. Iz poštovanja prema povijesnim graditeljima, dužni smo štititi njihovu ljepotu koja je, na neki način, oblikovala naš urbani identitet i kulturološki značaj kojim se ponosimo.