U odnosu na kraj prvog tromjesečja, pak, ukupna financijska imovina kućanstava uvećana je za 2,65 milijardi eura ili za 2,4 posto, navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa za drugo tromjesečje 2025.


Najveći doprinos rastu financijske imovine u drugom tromjesečju ima rast depozita, inače najvažnije stavke financijske imovine kućanstava, i to za 1,2 milijarde na 47,45 milijardi eura.




Istodobno, financijske obveze kućanstava povećale su se na gotovo 30 milijardi eura, što je porast od 1,2 milijarde ili 4,3 posto u odnosu na ožujak 2025. Najveći dio tih obveza, 27,8 milijardi eura, čine krediti.


Takva kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 82,2 milijardi eura, što je za 1,8 posto više nego na kraju ožujka 2025., navode iz HNB-a.


Imovina gospodarstva


Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva, pak, na kraju lipnja iznosila je 488 milijardi eura što je za 7,1 milijardu eura više nego krajem prvog tromjesečja, odnosno za 21,1 milijardu eura više nego godinu dana ranije.


Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva dosegnule su 518 milijardi eura, pri čemu su se povećale za 8 milijardi eura u odnosu na prvi kvartal te za 26,2 milijarde eura u odnosu na lipanj lani.


HNB još navodi da je u odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosila je 550 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 2,6 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 13,1 postotni bod u razdoblju od godinu dana.


Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 2,2 postotna boda u tromjesečju, a u razdoblju od godinu dana smanjile su se za 9,3 postotna boda, te su na kraju drugog tromjesečja 2025. dosegnule razinu od 585 posto godišnjeg BDP-a.


Time se nastavio trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, zaključuju iz HNB-a.