NARODI I MOSTOVI Ukrajinke zahvalne Zadranima koji su im otvorili domove i srca

Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru, promotivnim tečajevima jezika iz godine u godinu otvara vrata studentima i građanima koji žele usavršavati svoja znanja jezika Ili započeti novu jezičnu avanturu. U svakom semestru dodatno se promovira učenje jezika pa tako osim češkog, ovaj semestar nude tečaj ukrajinskog i portugalskog jezika.

Tečaj ukrajinskog jezika vodi Ukrajinka Kateryna Kharytych, zaposlena na Institutu za razvoj kvalitete u školama Schleswig-Holsteina (IQSH) u Njemačkoj, a s kojom Centar organizira i prve Ukrajinske dane u Zadru 21. – 28. listopada, te kulinarske radionice »Ukrajinska kuhinja« na kojoj će pripremati tradicionalna jela poput boršča, palačinki sa sirom i varenika. Na ovaj način žele polaznicima pružiti mali uvid u suvremenu književnost, duh ukrajinske gostoljubivosti i radost zajedničkog stvaranja.

Prihvaćanje i sigurnost

Inače, Kharytych je po struci profesorica njemačkog, ruskog i ukrajinskog jezika te je već 11 godina aktivna u području obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika, a u Zadar je stigla u okviru Erasmus + teaching programa.

– S kolegicama i kolegama iz Centra za strane jezike te s Odjela za germanistiku i rusistiku već sam imala priliku surađivati tijekom ljetnih semestara 2023. i 2024. u okviru međusobnog »job shadowinga« u sklopu Erasmus+ programa. Ta je suradnja stvorila temelje za nastavak zajedničkih projekata i sadašnji tečaj ukrajinskog jezika, koji povezuje nastavu, kulturu i međukulturni dijalog. Posebno sam zahvalna na otvorenosti i podršci kolegica i kolega sa Sveučilišta. Nakon izbijanja rata 2022. imala sam snažnu potrebu djelovati i učiniti nešto za svoju domovinu. Jačanje društvenog angažmana mi je posebno važno, a mogućnost da to činim u vezi sa svojim neposrednim zanimanjem za mene je posebna čast. Sveučilište u Zadru je posebno mjesto u posebnom gradu, koji mi priča svoju priču – o ljudima koji su grad obnovili nakon bombardiranja prije više od 30 godina i koji mi daju nadu da će i moja zemlja, nakon završetka rata, ponovno uspjeti procvasti, kazala je Kharytych.

Ovim povodom, osim s profesoricom, razgovarali smo i sa spisateljicom Annom Kovalovom koja u Zadru živi od 2023. godine i koja u Zadru vodi Čitateljski klub za Ukrajince. Govorila nam je o životu u Zadru, o nedavnom posjetu Kijevu pod zračnim napadom, ali i o tome kako mnogi njezini sunarodnjaci nemaju mogućnost vratiti se svojim kućama u Ukrajini.

– Mnogi ne znaju što će se dogoditi, što će napraviti u budućnosti. Ja se kad sve završi imam gdje vratiti, ali sad… sad su česti zračni napadi…. Prije mjesec dana sam otputovala na književni sajam u Kijev, i upravo tad, baš tamo gdje je bio sajam, bio je napad. Ne znamo je li to bila slučajnost… Bio je još jedan napad za vrijeme održavanja književnog foruma, na koji je došla i velika grupa hrvatskih pisaca. Svakako, bilo je jako teško vratiti se, vidjela sam svoj dom, svoju kuću, svoju rodbinu. Ali, ovdje u Zadru moja djeca mogu spavati u miru, kazala je emotivno Kovalova.

Prijave do 28. listopada

– Mislim da je dosta Ukrajinaca zadovoljno životom u Zadru. U Zadru imate puno društvenih i sportskih događanja, dosta kulture, glazbe, sporta… Imate dosta raznih udruga gdje imate priliku naučiti nešto novo. Ja sam se sad uključila i u klub 74, klub stripa. Puno toga ima i za odrasle i djecu. Posebno je zanimljivo kako djeca imaju dosta izleta, posjeta kazalištu, knjižnici, parkovima, kazala je Kolvalova dok je Kharytych istaknula kako ih to dodatno inspirira da i oni organiziraju Ukrajinske dane kako bi pokazali djelić svoje kulture Zadranima te koliko je važno da se ovakve manifestacije i tečajevi odvijaju, uz suradnju s Volonterskim centrom i drugim organizacijama.

– Učenje ukrajinskog jezika otvara vrata razumijevanju bogate kulture i tradicije Ukrajine, ali i jača mostove između ljudi. Danas, u vremenu kad su solidarnost i dijalog važniji nego ikad, učenje jezika postaje način da se približimo jedni drugima. Osim toga, ukrajinski jezik ima zanimljivu glazbenost, lijepu ćirilicu i mnogo sličnosti s drugim slavenskim jezicima, što ga čini pristupačnim hrvatskim govornicima, kazala je Kharytych pojasnivši kako je tečaj namijenjen svima koji žele naučiti osnove ukrajinskog jezika, bilo iz osobnog interesa, akademskih razloga ili želje za boljim razumijevanjem ukrajinske kulture i zajednice.

Inače, tečaj je besplatan (plaća se samo upisnina od 26,55 eura) i otvoren je svima, bez obzira na dob ili predznanje, a prijave su moguće do 28.listopada. Nastava se odvija hibridno, točnije 70 sati, 35 sati po semestru, odnosno dva puta tjedno po dva školska sata, dio predavanja je u učionici, a dio online. Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju i praktičnu primjenu jezika kroz stvarne situacije.

Povezivanje zajednica

– Tijekom semestra polaznici kroz interaktivne vježbe, igre uloga, glazbu i kratke projekte usvajaju osnove strukture jezika i izraze iz svakodnevnog života. Cilj je steći osnovne komunikacijske vještine – razumjeti i koristiti jednostavne izraze, predstaviti se, opisati obitelj, svakodnevne aktivnosti i okruženje, a osim učenja jezika, program uključuje i upoznavanje ukrajinske kulture kroz glazbu, film, književnost i gastronomiju, objasnila je Kharytych dodavši kako se nada da će ovaj tečaj postati više od pukog učenja jezika – mjesto susreta, razumijevanja i kulturne razmjene.

– Zadrani su vrlo otvoreni, srdačni i zainteresirani za suradnju. Neki se uključuju u kulturne aktivnosti koje planiramo i time doprinose boljem razumijevanju i povezivanju naših zajednica. Od Ukrajinaca u Zadru često čujem izraze zahvalnosti prema hrvatskom narodu: za otvaranje svojih domova kao privremenog smještaja odmah nakon ruske agresije na Ukrajinu, ali i za toplinu svojih srca, koja su tijekom vlastitog rata doživjela mnogo i dobro razumiju što znači braniti vlastiti identitet i slobodu, kazala je Kharytych.

Od samog početka rata u Ukrajini, veliku podršku svima koji dođu u Zadar pruža Volonterski centar Zadar koji organizira različite volonterske aktivnosti i programe za pomoć. Lucija Gobin, na UNHCR-ovom projektu »Artematizacija« pri Volonterskom centru, kazala je kako je prema posljednjim podacima od strane MUP-a, zabilježeno 809 raseljenih osoba iz Ukrajine koji su u rujnu zatražili privremenu zaštitu.

Raste broj raseljenih

– S obzirom na to da s tim statusom privremene zaštite imaju slobodu kretanja po Europskoj uniji, ne možemo znati točan broj. Do rujna je 809 osoba zatražilo taj status u Zadru, ali to se uvijek mijenja. Inače, Volonterski centar od početka ima razvijen sustav rada. Na raspolaganju smo im s korisnim informacijama da obrate pozornost na neke stvari koje se događaju u njihovoj novoj sredini kako bi se što lakše uključili u zajednicu. A, primjećujemo kako se u zadnje vrijeme povećava taj broj ljudi koji dolazi. Jedno vrijeme je stagniralo, ali se sad broj raseljenih osoba iz Ukrajine opet povećava, što nam najbolje oslikava interes za naše tečajeve hrvatskog jezika. Imali smo pet grupa, sad već i šestu za osobe koje su tek nedavno stigle, a imamo i listu čekanja, kazala je Gobin uz poziv zainteresiranim sugrađanima koji bi kao volonteri željeli predavati hrvatski jezik za Ukrajince.

– Tečajevi hrvatskog im dosta pomažu. Ljudi žele kroz jezik upoznati našu kulturu koja ih zbilja zanima. Ovdje osjećaju sigurnost, grad im se sviđa, ali puno je tu faktora koju utječu na to hoće li, ili neće – ostati. Dosta toga je individualno, mnogi se nemaju gdje ni vratiti, budućnost im je neizvjesna, kazala je Gobin.

Od 9. stoljeća do danas

Kharytych napominje kako povijest ukrajinskog jezika seže u 9. stoljeće, u doba Kijevske Rusi, srednjovjekovne države koja je obuhvaćala područja današnje Ukrajine, dok se pravi početak moderne ukrajinske književnosti i standardnog jezika povezuje s djelom Ivana Kotljarevskog – »Eneida« (1798.), humorističnom parafrazom Vergilijeva epa, napisanom živim narodnim jezikom. Upravo je to djelo postavilo temelje standardnog ukrajinskog jezika i otvorilo put razvoju ukrajinske književnosti i nacionalnog identiteta. U 19. stoljeću taj razvoj nastavljaju Taras Ševčenko i drugi pisci koji su oblikovali suvremeni književni standard.

– Danas je ukrajinski jezik punopravni državni jezik Ukrajine, sa snažnom tradicijom, bogatom književnošću i jasnim identitetom koji se razvio iz dugog povijesnog procesa jezične i kulturne samostalnosti, zaključila je Kharytych.