Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Radovi na autocestama koji u Hrvatskoj obično, a tako je i ove godine, punim zamahom kreću po završetku turističke sezone nerijetko značajno produžuju vrijeme putovanja autocestom, smanjuju komfor vožnje, te se mnogi vozači pitaju trebaju li, u slučaju da je značajan dio određene dionice autoceste pod radovima, Hrvatske autoceste umanjiti iznos cestarine na toj dionici.
Osim nezadovoljstva vozača, radovi na autocestama, u kombinaciji s neopreznošću, nemarom i nepoštovanjem privremene prometne signalizacije u zoni radova, zadnjih godina rezultirali su i teškim prometnim nesrećama na mjestima gdje se promet odvija otežano zbog radova.
Tako je, prije dvije godine, vozač kamiona na autocesti A6 Rijeka – Zagreb, kod tunela Pod Vugleš, usmrtio dvojicu radnika HAC-a, a najnoviji slučaj dogodio se na autocesti A3, Bregana – Lipovac, prije desetak dana, kada je vozač osobnog automobila bugarskih registarskih oznaka, također u zoni radova, prethodno udarivši u zaštitni odbojnik, prešao na suprotni kolnički trak i usmrtio 43-godišnjeg Osječanina.
Ništa od popusta
Hrvatske autoceste pitali smo postoje li propisi koji određuju na kolikom postotku određene dionice autoceste se istodobno smiju izvoditi radovi te može li se, ukoliko se radovi izvode na većem dijelu pojedine dionice, umanjiti iznos naplaćene cestarine ili cestarina privremeno u potpunosti ukinuti.
Iz HAC-a odgovaraju kako upravljanje 1.159 kilometara autocesta zahtijeva kontinuirane zahvate, kao i da prema važećim propisima ne postoji mogućnost smanjenja iznosa cestarine.
– U posljednjih pet godina u izvanredno održavanje autocesta i objekata uloženo je više od 220 milijuna eura. Ti radovi nisu samo tehničke prirode, oni su ključni za sigurnost svih korisnika.
Tragičan primjer urušavanja vijadukta u Genovi podsjeća nas koliko je važno pravovremeno i odgovorno održavanje infrastrukture, kako bi se spriječile slične nesreće.
Razumijemo da radovi mogu izazvati nezadovoljstvo korisnika, osobito kada utječu na protočnost prometa i vrijeme putovanja. No, radovi se planiraju pažljivo, uzimajući u obzir tehničke, zakonske i ekološke zahtjeve, vremenske uvjete te prometna opterećenja.
Gdje god je moguće, radovi se izvode noću ili vikendom, kako bi se smanjio utjecaj na dnevne migracije. Međutim, određeni zahvati zbog svoje kompleksnosti i tehnoloških zahtjeva traže kontinuitet i povoljne vremenske uvjete, pa se ne mogu izvoditi tijekom kiše ili niskih temperatura, odgovaraju iz HAC-a, dodajući kako se u mnogim susjednim zemljama većina radova izvodi ljeti, dok se u Hrvatskoj radovi u to vrijeme izbjegavaju, zbog turističke sezone.
– U kontekstu pitanja o mogućem umanjenju iznosa cestarine za korištenje dionica na kojima se izvode radovi, ističemo da prema važećem Pravilniku o cestarini, Općim uvjetima korištenja te pozitivnim zakonskim propisima, nije predviđena mogućnost besplatnog prolaza niti umanjenja cestarine zbog otežanih uvjeta vožnje (npr. radovi, zastoji zbog nesreća i sl.).
Cestarina se ne naplaćuje isključivo kao naknada za trenutnu protočnost, već kao doprinos održavanju i razvoju cjelokupne autocestovne infrastrukture. Kroz sustav plaćanja cestarine korisnici izravno sudjeluju u financiranju redovnog i izvanrednog održavanja te izgradnje nove infrastrukture, čime se osigurava sigurnost, kvaliteta i dugovječnost prometnica koje svakodnevno koriste.
Bez tih sredstava, održavanje na potrebnoj razini ne bi bilo moguće, a sigurnost svih sudionika u prometu bila bi ozbiljno ugrožena, ističu iz HAC-a.
Sigurnosni standardi
Na upit o duljini dionica na kojima se trenutno izvode radovi na tri najduže i najznačajnije autoceste, A1, A6 i A3, dobili smo konkretne odgovore iz kojih je vidljivo da se radovi izvode na značajnom postotku ovih autocesta, među kojima prednjači autocesta A6, točnije dionica od Orehovice do Bosiljeva, gdje se radovi izvode na čak 12,6 kilometara, od ukupno 81,3 kilometra autoceste, što znači da je čak petnaest posto ove autoceste pod radovima pa je promet autocestom značajno sporiji od uobičajenog, što je dobro poznato svima koji njome voze.
Riječ je o radovima na sanaciji prijelazne naprave na mostu Dobra, u duljini od 2,8 kilometara, sanaciji vijadukta Stara Sušica u duljini od 3,2 kilometra, sanaciji kolnika na području Delnica, u smjeru Rijeke, dugog dva kilometra, te radovima na sanaciji kolnika na preostalim dijelovima autoceste u duljini od 4,6 kilometara.
Na Autocesti A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, dugoj 481 kilometar radovi se izvode na dionicama ukupne duljine 10,5 kilometara, od kojih se najdulji dio odnosi na sanaciju dionice Babića most, duge 4,7 kilometara.
Na A3 Bregana – Lipovac, dugoj 306,4 kilometra, u tijeku su radovi na 19,6 kilometara autoceste – sanacija prijelaznih naprava u čvoru Sveta Nedelja u duljini od 500 metara, sanacija nadvožnjaka Ježevo dugog 300 metara, poboljšanje sustava odvodnje između čvorova Popovača i Kutina, na dionici dugoj 2,7 kilometara, demontaža odbojne ograde, u duljini od po 1,3 kilometra u oba smjera te sanacija kolnika u duljini od 13,5 kilometara.
Iz HAC-a ističu kako je, slijedom navedenih podataka, najveći dio autocesta u punoj protočnosti, a radovi se izvode uz maksimalno poštivanje sigurnosnih standarda i uz nastojanje da se što manje ometa promet.
najnovije
najčitanije
Novosti
Rat u Ukrajini
Putin najavio napade na najosjetljivije gospodarske sektore u Ukrajini
Novosti
Epidemija u Makedoniji
Virus zapadnog Nila odnio pet života, zabilježena 43 slučaja zaraze
Novosti
Snažna poruka
Papa Lav XIV. pozvao na hrabru borbu protiv siromaštva i nejednakosti
Hrvatska
Plaće u Hrvatskoj
Prosječna plaća prešla 1.500 eura, ali ipak…
Crna Kronika
Tragedija u Solinu
Požar u obiteljskoj kući odnio jedan život
Svijet
masovna pojava
Medicinska sestra priznala što potajno rade, pogotovo starije: ‘Doktori su najpoželjnija roba’
Zadar
OBJAVA NA REDDITU
‘KAD SAM IH SREO…’ Prizor u zadarskoj trgovini iznervirao građanina: ‘Zna se neki red…’
Crna Kronika
UHIĆEN
Policija ga zaustavila u Zatonu, a ono što su otkrili skupo će ga koštati
Crna Kronika
Prometna nesreća
Sudar u Sukošanu, 46-godišnji motociklist završio u bolnici
Županija
HUMANOST NA DJELU