U sveučilišnoj kapeli sv. Dimitrija otvoren trodnevni znanstveni skup

U sveučilišnoj kapeli sv. Dimitrija jučer je otvoren znanstveni skup »1100 godina od spomena Tomislava kao kralja i kontinuitet hrvatske državnosti«, koji se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Hrvatskim državnim arhivom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika organizira u povodu 1100 godina od spomena Tomislava (925.), prvog hrvatskog kralja, čije je priznanje od pape Ivana X. učvrstilo Hrvatsku u europskom kontekstu zapadne kršćanske civilizacije.

Papa Ivan X. je 925. godine sazvao Prvi splitski sabor, koji se smatra ključnim za hrvatsku samostalnost i međunarodno priznanje.

O značaju tog događaja i kontinuitetu hrvatske državnosti tijekom 11 stoljeća dvadesetak izlagača izlaže tijekom tri dana u Zadru, Ninu i Biogradu na Moru, a svečanost otvaranja održana je u sveučilišnoj kapeli sv. Dimitrija.

Sudionike su pozdravili predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je i izlagač.

– Obilježavamo 1100 godina od spomena hrvatskog vladara Tomislava kao kralja u pismu pape Ivana X. To je papa koji je prije pontifikata bio ravenski nadbiskup i jako dobro je poznavao zbivanja na istočnoj obali Jadrana. Nije slučajno oslovio Tomislava kao kralja, niti je to greška njegovog ureda.

Ne bismo iz te činjenice trebali oblikovati neutemeljene mitove, ali s druge strane niti obezvrjeđivati tu činjenicu. Ovo je prigoda da napravimo povijesnu retrospektivu hrvatske državnosti i hrvatskog identiteta s historiografskoga, arheološkog, geografskog, pravnog, književnog i jezikoslovnog motrišta.

Iako smo brojem mali i površinom gotovo neznatni na karti svijeta, dragocjeni smo sugraditelji Europe. Istodobno smo ponosni nositelji nacionalnih i drugih posebnosti pri čemu isticanje našega naroda ne smije umanjiti značaj drugih koji nas okružuju, rekao je rektor Faričić.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić istaknuo je kako je ovaj skup, kao i izložba u Klovićevim dvorima, podsjetnik na hrvatsku državnost i kulturnu baštinu od prvih narodnih vladara sve do moderne hrvatske države.

– Vjerujem kako će upravo ovaj skup rezultirati novim spoznajama o formiranju i kontinuitetu hrvatske državnosti, a sve nas potaknuti na još gorljivije njegovanje našeg hrvatskog identiteta i kulture za generacije koje dolaze, rekao je Erlić.

Župan Josip Bilaver poručio je kako je ovo prigoda za dublje promišljanje o kontinuitetu hrvatske državnosti – od ranosrednjovjekovne kneževine i kraljevstva, preko personalne unije i borbi za autonomiju, sve do stvaranja suvremene hrvatske države u 20. stoljeću.

Pozdravne riječi uputili su i zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, savjetnica predsjednika RH Zorana Milanovića za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković te akademik Stjepan Ćosić, koji je plenarnim predavanjem »Hrvatska kruna i regnum kao temelji političkog identiteta« otvorio radni dio skupa.