Svinjogojci se susreli s ministrom Vlajčićem

U jeku borbe s afričkom svinjskom kugom na istoku države predstavnici Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) sastali su se s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidom Vlajčićem na temu obnove i povećanja svinjogojske proizvodnje.

Predsjednik SUS-a Damir Jagić smatra da je u ovom slučaju pojave afričke svinjske kuge (ASK) bilo neodgovornih uzgajivača svinja koji su radili na crno, ali i da veliki dio problema stvara populacija divljih svinja.

– Od prvog smo dana upozoravali na taj problem, ali onda su se udruge za zaštitu životinja ‘digle na stražnje noge’. Populacija divljih svinja jako je porasla, kod njih virus jako puno cirkulira, a dolaze nadomak sela i gradova. Vi možete donijeti virus, a da niste nigdje divlju svinju ni vidjeli.

Predlagali smo prije godinu dana da se odstrel pojača i da se broj divljih svinja svede na neki biološki minimum, tvrdi Jagić napominjući da su tako radile sve druge zemlje koje isto tako vode bitke s ASK-om.

Kuga i prekomjerni uvoz

Predsjednik SUS-a smatra također da do sada nije bila adekvatna ni visina naknade za ubijene divlje svinje i da ljudi nisu bili stimulirani.

– Nitko se neće »bakćati« s time da ubije svinju, pa je mora tri kilometra po šumi vući i onda još ispuniti »pun kufer« papira da bi na kraju možda dobio deset eura. Sada je ta naknada povećana.

Mislim da je komunikacija i dogovor išao u dobru smjeru. Štete su ukupno veće od 3,5 milijuna eura jer je po svakoj eutanaziranoj svinji šteta od 200 do 300 eura, a ako je riječ o krmači, i dvostruko više, objašnjava Jagić.

Što se tiče repopulacije, Jagić podsjeća da je SUS o tome govorio još od 2023. godine kada se prvi put pojavio ASK i da su već tada predlagali da se ide na tipske farme.

– Arhitektonski dio i ostala logistika s Veterinarskim fakultetom je već napravljena. Po jednom modelu bi se radili objekti u dvorištima. Naravno, tko je voljan i tko bi htio ući u takve objekte s boljim biosigurnosnim uvjetima, ističe.

Jagić kaže kako je na sastanku s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede upozorio da dok svinjogojci na istoku zemlje imaju problema s ASK-om, tako na zapadu imaju problema s prekomjernim uvozom.

– Ne znaš više komu je gore. Razgovarali smo kako pokušati spasiti ono još malo što je ostalo od hrvatskih svinjogojaca. Sve su oči sada usmjerene u ovu kugu, a ispod radara prolazi taj nekontrolirani uvoz svinjskog mesa.

Ne smijemo zanemariti ovu postojeću proizvodnju jer lako nam se može dogoditi da ćemo za godinu, dvije ostati na 20 posto samodostatnosti. Već smo sada ispod 50 posto, poručuje Jagić.

Njihov je prijedlog da, za svinje koje su se oprasile te su uzgojene i zaklane u Hrvatskoj i nose hrvatsku markicu, na liniji klanja država subvencionira, odnosno pomaže s 25 – 30 eura.

– U Austriji se to zove klaonička premija, a kod nas se može zvati kako hoće. To je najbrža »injekcija« za ljude koji se bave svinjogojstvom i koju će odmah osjetiti. Kada govorimo o tipskim objektima, to je pomoć na duge staze, a ovo bi bila prva pomoć.

Potiče se proizvodnja prasadi čiji je nedostatak u Hrvatskoj kroničan. Tada će ozbiljniji domaći tovljači biti zainteresirani za hrvatsku prasad, a ne njemačku ili dansku, mišljenja je Jagić.

Prema njegovim riječima računica je vrlo jednostavna. U pitanju je 300.000 hrvatskih odojaka, a sve ostalo je iz uvoza.

– Potiče se domaća proizvodnja i od prvog dana imamo sljedivost, što znači, donesite spermu, oplodite krmaču, koristite vitaminsko-mineralne dodatke, hranu, veterinarsku uslugu, lijekove, vakcinacije. Znači, jasno je koliko još ljudi zarađuje oko vas i svi oni plaćaju državi davanja i poreze.

Država ima korist i da se sada uloži pet milijuna eura, vratilo bi se jako brzo i dva puta više. Imamo zaposlenost i imamo domaće. Pa svagdje se u svijetu gura domaće, a mi smo otvorili vrata za slobodan uvoz i pričamo o slobodnoj trgovini, upozorava predsjednik SUS-a.

Ples na tankoj oštrici

Navodi da u Austriji klaonice daju proizvođaču premiju za uzgojeno u svojoj zemlji, a smatra da bi za početak u Hrvatskoj to trebala učiniti država kako bi se smanjio pritisak na tržište.

Iznosi i zanimljivu tezu o tome kako slobodna trgovina postoji samo deklarativno, no ne i u praksi, a za primjer navodi neuspješan pokušaj plasmana naših svinja na austrijsko tržište.

– Tek tada vidite kako ta slobodna trgovina funkcionira. Ne možeš ništa koliko prepreka ti naprave, kaže Jagić.

Strahuje da bi, dok se u Hrvatskoj uništava živa proizvodnja, u slučaju nepredviđenih situacija i zatvaranja granica mogli ostati bez hrane.

– Jako je tanka oštrica po kojoj mi plešemo već duže vremena, oslanjamo se na to da nas neko jeftino hrani, a onda, kada se dogodi kolaps, za dva dana nećemo imati što jesti, ozbiljno upozorava.

Unatoč tako katastrofičnim predviđanjima, smatra da će svinjsko meso poskupjeti samo ako se dogoditi neka nepredviđena situacija, odnosno dođe li do rata.

– Europa proizvodi svinjećeg mesa uvelike iznad svojih potreba. Sada je Kina odustala od kupnje europske svinjetine, a ti će viškovi završavati u Hrvatskoj po bilo kojoj cijeni.

Spali smo, nažalost, na to da izvozimo svoje poljoprivredne proizvode, kukuruz, pšenicu, soju… i onda uvozimo proizvode s dodanom vrijednosti za deset puta višu cijenu, zaključuje Jagić.