Ostvarena je rekordna cijena zlata

Cijena zlata jučer je prvi put u povijesti premašila razinu od 4.000 američkih dolara po unci, što analitičari ocjenjuju kao jasan signal rastuće geopolitičke napetosti i sve dublje zabrinutosti investitora za stabilnost svjetskog financijskog sustava. Riječ je o rekordnoj razini koja je probijena na azijskim burzama, nakon novih eskalacija na Bliskom istoku i pojačanih kupnji zlata od strane središnjih banaka.

Cijena žutog plemenitog metala od početka godine porasla je za 52 posto, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu.

Bijeg investitora

Prema analizi Centra Zlata, rast cijene plemenitih metala rezultat je kombinacije tri faktora: slabljenja američkog dolara, smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i rastuće potražnje za sigurnim utočištem u uvjetima političkih i ekonomskih tenzija.

– Ovo nije običan rast cijene, ovo je svojevrsno upozorenje tržišta. Kad zlato raste ovoliko, to znači da povjerenje u monetarni sustav i globalnu stabilnost naglo pada. Investitori bježe u ono što ne propada, a to je zlato, ističe Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.

Brzinu novog rasta potvrđuje i činjenica da je prethodna psihološka granica, ona od 3.000 dolara po unci, probijena prije samo sedam mjeseci. Naglost porasta cijene zlata stoga ukazuje na duboke nestabilnosti na tržištu i veliki pad povjerenja u američki dolar.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC), središnje banke u prvoj polovici godine nastavile su rekordne kupnje, pri čemu se posebno ističu zemlje izvan zapadnog financijskog sustava, poput Kine i Indije.

Porast potražnje

– Središnje banke već nekoliko godina tiho provode dedolarizaciju. Ono što sada vidimo je nastavak tog procesa, samo u mnogo bržem tempu.

Trenutno bilježimo veliku selidbu zlata sa zapada na istok i to je, po meni, jedan od glavnih uzroka porasta cijene. Povijesno gledano, kad države gomilaju zlato, to je znak da se spremaju na razdoblje nesigurnosti, dodaje Ivanović.

Centar Zlata bilježi snažan rast potražnje i među hrvatskim ulagačima. Samo u posljednja dva tjedna potražnja je porasla za više od 50 posto.

– Građani su sve svjesniji da papirnati novac gubi vrijednost, dok zlato ostaje postojano. Kad unca vrijedi preko 4.000 dolara, to je pokazatelj krize povjerenja u sve drugo osim u fizičku imovinu, zaključuje Ivanović.

Dolar u krizi

Američki dolar nalazi se u velikoj krizi. Od početka godine do danas, indeks američkog dolara (DXY), pokazatelj koji mjeri snagu najjače svjetske valute u odnosu na druge valute poput eura i yuana, pao je za više od 9 posto.

Povjerenje u dolar na globalnoj razini pada, a vrtoglavi američki javni dug samo pogoršava situaciju jer na plaćanje kamata sada odlazi veći dio saveznog proračuna nego na vojsku i zdravstvo, napominje Ivanović i dodaje da se druge svjetske sile, među kojima prednjači Kina, okreću alternativama među kojima je najbitnije zlato koje je u povijesti bilo temelj sigurnosti i stabilnosti monetarnog sustava.

Ta povećana potražnja dodatno gura cijenu zlata prema gore.