BILOGLAV: "Ima li u gradskim tvrtkama bolje uvjete zapošljavanja radnik stranac ili Slavonac?"

Nakon prošle maratonske sjednice zadarskog Gradskog vijeća, koja je potrajala 12 sati, na nadolazećoj sjednici zakazanoj za sutra, 10. listopada, očekuje se još opširniji dnevni red. Od 29 točaka dnevnog reda o kojima će se raspravljati na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra, 18 ih se odnosi na izvješća o poslovanju gradskih tvrtki i ustanova u prošloj godini. No, HDZ-ov programski (ili kako oporba kaže – koalicijski) partner DOMiNO uoči sjednice zahtijeva da se u tim izvješćima navedu podaci o broju stranih radnika, radna mjesta na kojima su zaposleni, kao i njihove kvalifikacije te na koncu iznos koji pojedina tvrtka izdvaja za strane radnike, s obzirom na to da strani radnici – za razliku od domaćih – imaju podmirene i troškove podstanarstva.

Interes javnosti

– Mi želimo da se izvješća nadopune tim podacima, jer zadarska javnost sve glasnije govori o tome kako se strani radnici zapošljavaju u zadarskim gradskim firmama i to pod uvjetima koji nisu isti kao kad se zapošljavaju naši ljudi. Govori se da strani radnici imaju bolje uvjete, da im se snose troškovi boravka u Zadru, a naš čovjek koji dođe iz Slavonije u Zadar, on bi se htio zaposliti u javnom poduzeću i ondje dobije istu plaću kao strani radnik, ali za razliku od stranca on mora sam plaćati podstanarstvo, kaže Damir Biloglav, gradski vijećnik DOMiNO-a, te ističe kako je dosta velik interes javnosti.

– Može biti da su te priče malo i pretjerane – ali mi želimo imati konkretne podatke o tome. Moramo čuti koliko ima takvih ljudi, u kojim su poduzećima, na kojim poslovima i kakva je njihova stručna sprema, ističe Biloglav, koji je taj zahtjev iznio u ponedjeljak, na sjednici Odbora za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i komunalnu djelatnost.

Kada je riječ o stranim radnicima, valja podsjetiti da je na prošloj sjednici zadarskog Gradskog vijeća Biloglavova stranačka kolegica Jadranka Adžić Sikirić predložila inicijativu da se stranim radnicima koji borave ili privremeno žive na području grada Zadra iz gradskog proračuna financira učenje hrvatskog jezika.

– Na području grada Zadra raste broj stranih državljana koji privremeno ili trajno borave ovdje, a organizirano učenje hrvatskog jezika pridonosi njihovoj boljoj integraciji, kvalitetnoj komunikaciji i aktivnijem uključenju u društveni život zajednice, sažela je tom prilikom Adžić Sikirić.

Učenje hrvatskog

Biloglav priznaje da javnost nije takav prijedlog dobro primila, prvenstveno jer, kako kaže, nisu dobro informirani o intenciji.

– Ako imamo strance koji dolaze ovdje, ako ne možemo bez njih, ako im država izdaje radne dozvole – a lani ih je izdano 203 tisuće, ove godine oko 25 tisuća manje, ako se oni zapošljavaju na raznim radnim mjestima, uključujući i uslužne djelatnosti, gdje moraju komunicirati s našim ljudima – onda mi imamo samo dvije opcije – ili ćemo mi učiti strane jezike, ili će oni učiti hrvatski, treće opcije nema. A jedini način na koji mi to možemo implementirati na lokalnoj razini je putem gradskog proračuna, jer na nacionalnoj razini treba donijeti zakon – a Zakon o strancima mijenjat će se ili krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Iako Biloglav procjenjuje da bi odaziv stranih radnika bio malen, to bi bilo jedno važno iskustvo, a izmjenama Zakona učenje hrvatskog jezika moglo bi se uvjetovati poslodavcu ili staviti na teret agencijama te tako na neki ih način strane radnike prisiliti da nauče hrvatski jezik.

– Vidim da polako i kod nas da dolazi do getoiziranja, bolje se to vidi u Zagrebu nego u Zadru. Ako Zapadna Europa nije mogla anticipirati nekakve događaje u svom društvu, mi imamo njihova iskustva, zašto ih ne bismo iskoristili pa rekli da nam se neće dogoditi da postoje gradske četvrti u koje ne može ući ni policija. Ta mjera neće biti značajna stavka u proračunu, dovoljno bi bilo osigurati honorar za jednog ili dva profesora hrvatskog jezika. A nama će biti važno i za lokalnu i nacionalnu razinu, kada budemo mijenjali Zakon o strancima, da možemo reći da smo proveli pilot-projekt na temelju kojeg bi se stvari u Zakonu mogle drugačije postaviti, objašnjava Biloglav.

Izvršenje proračuna

Zadarski gradski vijećnici sutra će raspravljati o izvješćima o poslovanju gradskih tvrtki i ustanova u 2024. godini. Pred njima će se tako naći izvješće o radu i financijsko izvješće Vodovoda, Čistoće, Liburnije, Odvodnje, Obale i lučica, Eka, Nasada i Tržnice. Izvješća će podnijeti i Inovativni Zadar, ŠC Višnjik, Gradska knjižnica, HNK Zadar, Koncertni ured, Javna vatrogasna postrojba Zadar, ZADRA NOVA, Javna ustanova Zadarski sport, kao i dječji vrtići Radost, Sunce i Latica.

Vijeće će, nadalje, odlučivati o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2025. godinu, zatim o Planu održive urbane mobilnosti, Akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2025. – 2027. i Planu rasvjete grada Zadra. Na dnevnom redu su i prijedlozi vezani uz projekte europskih fondova (projekt Apollo u suradnji sa ZADROM NOVOM), imenovanje sudaca porotnika Županijskog suda u Zadru te osnivanje Savjetodavnog tijela za zaštitu potrošača javnih usluga.

Posljednja točka dnevnog reda odnosi se na izmjene u sastavu odbora Gradskog vijeća, nakon što su Enio Meštrović i Marin Pijaca istupili iz svih radnih tijela u koja su raspoređeni na sjednici Odbora za izbor i imenovanje.

Naime, prije negoli je s mjesta predsjednika navedenog odbora smijenjen SDP-ov Daniel Radeta, oporba je na sjednici na kojoj nije bilo ni HDZ-ova Jurice Vučetića ni Ivice Žuvele predložila da u svakom odboru bude po jedan predstavnik svake političke opcije iz Gradskog vijeća, a nakon što je umjesto Radete predsjednikom Odbora imenovan HDZ-ov Vučetić, odbori su popunjeni po drugom ključu. S obzirom na to da Meštrovića nije bilo na toj sjednici Odbora, njegovi su ljudi u odbore raspoređeni proizvoljno, odnosno ne uzevši u obzir njegove prijedloge, o čemu je Meštrović govorio i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

– Tko vam daje pravo da moje članove stavljate u odbore kako želite, a ne onako kako sam predložio na prethodnoj, legalnoj sjednici? Kako ste mogli staviti ljude koji nisu rekli žele li ili ne biti u odborima? Ako ste ih već željeli staviti, mogli ste staviti kako sam ja predložio. Ja vas molim da se izbrišu svi naši ljudi i ako želite prijateljski odnos da se na našu kvotu stave ljudi kako mi želimo, inače maknite sve naše ljude iz odbora. Ako mi ne možemo birati odbore za koje imamo stručne ljude, molim vas da nas sve izbrišete. Izbrišite nas i radite sami, poručio je tada Meštrović.

Odbori

Umjesto Enija Meštrovića za člana Odbora za statut i poslovnik predložen je Denis Klarendić, u Odboru za utvrđivanje prijedloga naziva ulica, trgova, područja te javnih ustanova i trgovačkih društva trebao bi ga zamijeniti Marijan Maroja (predsjednik), a u Odboru za nacionalne manjine Ana Peroš (predsjednica). Marina Pijacu u Odboru za pritužbe i prijedloge građana trebao bi zamijeniti Denis Barić (predsjednik), jednako kao u Odboru za međugradsku i međunarodnu suradnju, a u Odboru za ravnopravnost spolova na mjesto člana umjesto Pijace predložen je Marin Perinić.

Valja napomenuti da su odbori radna tijela Gradskog vijeća koja omogućuju detaljniju i stručniju pripremu materijala za sjednice Gradskog vijeća. U procesu donošenja odluka oni djeluju kao savjetodavna i stručna tijela, ali oni nemaju ovlast samostalnog donošenja konačnih odluka već njihova ovlast obuhvaća pripremu prijedloga, mišljenja i preporuka te upućivanje tih materijala Gradskom vijeću na formalno odlučivanje.

POSLOVANJE U 2024.

Vijećnici će raspravljati o izvješćima o poslovanju gradskih tvrtki i ustanova u 2024. godini. Pred njima će se naći izvješće o radu i financijsko izvješće Vodovoda, Čistoće, Liburnije, Odvodnje, Obale i lučica, Eka, Nasada i Tržnice. Izvješća će podnijeti i Inovativni Zadar, ŠC Višnjik, Gradska knjižnica, HNK Zadar, Koncertni ured, JVP Zadar, ZADRA NOVA, JU Zadarski sport, kao i vrtići Radost, Sunce i Latica