Margareta Beltran Miranda: 'Izvući iz mladih neka mišljenja danas je teže nego vađenje zuba...'

Mladi oduvijek traže prostor za sebe, mjesto gdje mogu opušteno razgovarati, učiti i družiti se. Udruga Prizma kroz kratko istraživanje pokušala je saznati koji su to prostori u Zadru koje mladi smatraju svojima. Saznala je da su se stvari uistinu malo promijenile u odnosu na starije generacije te kako se mladi danas i dalje najčešće druže u kafićima, na rivi i kolodvoru, te u blizini škola, no nisu imuni na inflaciju. Pogađa ih rast cijena kave, ali i pekarskih proizvoda, tako da su u potrazi za novim prostorom gdje bi se mogli zabaviti, ali nešto i uštedjeti.

Kako nam je kazala sociologinja Margareta Beltran Miranda, volonterka u udruzi, zadarski Centar za mlade u najvećem se broju slučajeva ponavlja kao prostor nedovoljno nekorištenih potencijala, kojeg mladi zaobilaze. No, ne zaobilaze klupice ispred Centra i Gradske knjižnice. Zašto je to tako, već smo djelomično saznali iz razgovora s Beltran Mirandom, koja nam je kazala kako Centru za mlade hitno treba »makeover«, koji bi ga učinio atraktivnijim za mlade.

Neiskorišteni potencijal

Kratki upitnik koji je sastavila za potrebe istraživanja u sklopu projekta »YOUTHopia: Reimaginacija javnih prostora za mlade«, imao je za cilj saznati i to u kojim javnim prostorima mladi provode svoje slobodno vrijeme, što gradu nedostaje po pitanju prostora za mlade, kojim se aktivnostima u javnom prostoru bave ili žele probati te postoji li mjesto u gradu, za koje smatraju da može biti super mjesto na kojem bi se mladi mogli okupljati, ako bi se unaprijedilo.

– Pokušala sam dobiti impresije srednjoškolaca iz cijele županije jer oni najčešće dane nakon škole provode ili družeći se u kafićima ili oko kolodvora do polaska autobusa, što je, kazali su mi, sve skuplje i skuplje, započela je Beltran Miranda, dodavši kako je već u projektu »Građanske porote« saznala prva razmišljanja studenata i mladih o Centru za mlade, koji je tada još uvijek bio u fazi izgradnje.

– Studenti su dali prijedlog da Centar u nekom obimu bude otvoren cijelu noć jer mnogi nemaju prostor gdje mogu učiti. Upravo su njega istaknuli kao prostor koji ima najmanje iskorištenih potencijala. Žele se osjećati manje izloženi u prostoru u kojem borave, što im Centar, sa svojim bijelim zidovima, tihom glazbom, te ogromnim, polupraznim prostorijama ne pruža. Traže, također, otvaranje kafića u sklopu Centra, kao prostora koji bi ih neizravno privukao cijelom tom prostoru, pojasnila je Beltran Miranda. Jer riva i kafići pokazali su se kao najčešće lokacije gdje mladi provode slobodno vrijeme. Tu su i prostor autobusnog kolodvora, ali i objekti brze prehrane.

Siva, službena zgrada

– Iako je oglasna ploča Centra za mlade puna sadržaja – što onog koji je stalan i provodi se u organizaciji udruga koje u Centru borave, što »padobranaca«, koji se tek ponekad uključuju u život Centra, mladi ga zaobilaze u širokom luku, a mnogi ni ne znaju gdje se nalazi. Treba mu isto tako i jaka prepoznatljivost na društvenim mrežama. S obzirom da su prigradske autobusne linije svakakve, mladima se teško organizirati u danu te zapravo, skoro cijelo svoje vrijeme provode u Zadru. Kad su izvan škole, mnogo se druže i u objektima brze prehrane, što je svakako loše po njihovo zdravlje, a efekt grupe još je uvijek jak među mladima. Iako u nas situacija s maloljetničkim bandama i nasiljem, nije alarmantna, prostori za mlade uvijek se trebaju percipirati i u tom svojstvu. Opća je nezainteresiranost za svakodnevicu također problem. Izvući iz mladih neka mišljenja danas je teže nego vađenje zuba, kazala je Beltran Miranda.

Organizirati sadržaj za mlade danas se čini skoro nemoguće. Sadržaj zato ne treba biti revolucionaran, ali treba pružati osjećaj sigurnosti. Može se raditi o jednostavnom druženju ispred Centra, no Beltran Miranda kaže kako ga mladi opisuju kao sivu, službenu zgradu, koja liči na ured državne uprave, zbog čega ga se malo i boje, te ga zaobilaze.

– Sve su to sitnice, ali ljudi su vizualna bića. Ogroman je to i pomalo zastrašujuć ogoljen prostor. Sam je prostor oko Centra i Gradske knjižnice okupljalište, s obzirom na to da je u blizini Obrtnička škola. No koliko tih učenika i učenica kasnije ulazi u te prostore?

Privući mlade

Kad je to već okruženje koje mlade privlači, onda se treba učiniti još pristupačnijim. Otvoriti pekarnu, gdje mogu marendati, kafić, po mogućnosti povoljniji od uobičajenih, koji bi poslužio kao koridor između mladih i samog prostora, predlaže, istaknuvši kako se njegovo postojanje i djelovanje ne treba povezivati isključivo s akademskim ili školskim kalendarom, dajući mu opet dojam strukturiranosti i rigidnosti od kojeg mladi u slobodno vrijeme bježe.

– Jako mi je važno bilo istaknuti i oblike političke participacije mladih. Volontiranje, bojkot, potpisivanje peticija bili su najpopularniji odabiri, dok su sudjelovanje u javnim skupovima i kontaktiranje političara, izrazito nepopularni. Politički život doživljavaju kao segment koji ih se uopće ne dotiče. Zato sam i željela znati kako su politički aktivni te razumiju li uopće što je političko djelovanje. Ne žele da ih se povezuje s promjenama koje mladima ne idu u prilog. Zato mnogo mladih i razmišlja o odlasku iz Hrvatske, pogotovo na studije. Dobre volje itekako ima, ali ne znamo kako ju usmjeriti. Od mladih zato želimo da jasno i glasno kažu što žele te nam pokažu kako to ostvariti, zaključila je Beltran Miranda.