Ustavni sud danas dobiva nasljednika Šeparovića

Ustavni sud bi danas, nakon osam godina, trebao dobiti novog predsjednika. Budući da je Miroslav Šeparović na drugi četverogodišnji mandat predsjednika izabran 13. listopada 2021., a ne namjerava se opet kandidirati za Ustavni sud, za danas je sazvana sjednica na kojoj bi 13 sudaca trebalo odlučiti tko će ga od njih zamijeniti.

No, bit će to ipak vjerojatno samo formalnost jer HDZ je gotovo sigurno već prošle godine, kada je Sabor birao deset sudaca, odredio tko će iz njegove kvote postati idući predsjednik Ustavnog suda.

Produljenje mandata

U posljednje se vrijeme nagađa da je HDZ Franu Staničića, konzervativnog profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, odabrao za Šeparovićevog nasljednika.

Ranije se u tom kontekstu spominjalo i Dražena Bošnjakovića i Rajka Mlinarića.

Iz lijevo-liberalne oporbe stizale su poruke, posebno je o tome govorio SDP-ovac Arsen Bauk, da ne bi bilo pošteno da prevagu u izboru predsjednika Ustavnog suda donose Miroslav Šeparović i Mato Arlović, kojima, zajedno s Goranom Selanecom, 12. listopada završava sudački mandat.

– Bilo bi dobro da novi predsjednik/ca ne bude izabran na način da će presudni biti glasovi sudaca kojima mandat traje još samo dva tjedna, rekao nam je Bauk. On, dakle, smatra da bi trebalo pričekati da navedenoj trojici 12. travnja okonča i šestomjesečno produljenje mandata i da se tek tada izabere predsjednika Ustavnog suda.

Ali, većina ustavnih sudaca očito je imala drukčiji stav i ne može se reći da on nije pravno utemeljen jer Šeparoviću jednostavno istječe predsjednički mandat.

Kada je riječ o produljenju mandata predviđenom Ustavom, do njega će sigurno doći jer u sljedećih desetak dana Sabor neće izabrati tri ustavna suca umjesto Šeparovića, Arlovića i Selaneca.

HDZ je, uostalom, tako i htio, pa je predsjednik saborskog Odbora za Ustav Ivan Malenica donio odluku da jednomjesečni javni poziv za popunu tri mjesta u Ustavnom sud započne tek 3. rujna.

Time je nastavljena praksa da se produljenje mandata ustavnih sudaca shvaća kao pravilo, što nije bila intencija prilikom promjene Ustava 2010.

Tada je u Ustavu definirano da mandat suca Ustavnog suda traje osam godina i da se produljuje do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, »a iznimno najdulje do šest mjeseci«.

Iznimka je pravilo

U svježem broju stručnog časopisa Novi informator objavljen je tekst u kojem se opisuje kako je ova iznimka prerasla u pravilo.

»Od donošenja ove odredbe, pa do danas, Hrvatski sabor nije niti jednom pravodobno izabrao novog ustavnog suca odnosno suce, tako od tada niti jednom sucu odnosno sutkinji Ustavnoga suda nije prestala dužnost istekom njihova redovitog mandata, već je svima pozivom na ustavnu odredbu on produljen«, naglašava se u Novom informatoru.

Konkretno, 2010. mandat je automatski produljen jednoj sutkinji, 2015. šestero sudaca. Godine 2016. i 2017. po njima troje, a prošle godine je deset ustavnih sudaca ostalo na svojoj poziciji šest mjeseci dulje.

»Izvorno bi do primjene ustavne odredbe trebalo doći samo kada Hrvatski sabor, nakon provedenog izbornog postupka ne uspije donijeti odluku o izboru.

Taj postupak obuhvaća: objavu javnog poziva nadležnog saborskog odbora za predlaganje kandidata, provjeru pravovaljanosti pristiglih prijava, javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete, sastavljanje liste kandidata koji ulaze u uži izbor, dostavljanje liste svih kandidata koji ispunjavaju uvjete Hrvatskom saboru, s obrazloženjem iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima te glasovanje zastupnika o svakom predloženom kandidatu pojedinačno.

Međutim, Hrvatski sabor ne samo da niti jednom nije izabrao ustavne suce u osnovnom ustavnom roku, već je u primjeni ustavne odredbe o iznimnom produljenju mandata u dva navrata (2015. i 2024.) otišao i korak dalje, pred istek redovitog mandata ustavnih sudaca, oslanjajući se na tu odredbu, uopće nije ni pokrenuo postupak i pokušao izabrati nove suce«, upozorava se u Novom informatoru.

Ovaj put je Malenica bio nešto ažurniji, javni poziv za tri ustavna suca raspisan je za vrijeme trajanja mandata Šeparoviću, Arloviću i Selanecu, ali kao da i nije, tempiran je kako bi se čitava procedura odvijala još mjesecima.

Samo dva kandidata za ustavne suce

Interes za tekući javni poziv vrlo je skroman, kandidirali su se dosad samo sudac Županijskog suda u Zagrebu Oliver Mittermayer i umirovljeni odvjetnik Marko Banifačić.

Svi ostali pravnici koji imaju ambicija biti ustavni sudac, moraju se prijaviti do petka. Odbor za Ustav uvijek priznaje i kandidature pristigle poštom nekoliko dana nakon roka.

Kada se 2024. biralo deset ustavnih sudaca, bile su čak 63 važeće prijave. Među njima i Mittermayerova i Bonifačićeva. Sudac Županijskog suda, koji se za Ustavni sud natjecao i 2016., odradio je i saslušanje na sjednici Odbora za Ustav, ali nije ušao među usuglašene kandidate, dok je Bonifačić odustao iz osobnih razloga.

U pismu Malenici pojasnio je da mu opterećenje predstavlja kaznena prijava njegove bivše supruge zbog navodne verbalne prijetnje.

Moguće je da sada ima malo kandidata jer se može dogoditi da nitko ne bude izabran s obzirom na to da je SDP najavio da će, kako bi spriječio formiranje nove HDZ-ove većine u Ustavnom sudu, inzistirati na izboru samo dva suca ili tri uz jednog posve neutralnog.