3 velike (i prave) tajne dugog života koje nikada ne bi pogodili

Zdrav životni stil, stalna tjelesna aktivnost i cjelovita i uravnotežena prehrana svakako doprinose dugovječnosti.

No, osim pravilne prehrane i sporta, što još učiniti da živimo dulje i bolje?

Ako ste u potrazi za pravim eliksirom mladosti, znajte da uzimanje suplemenata i slične “strategije” nisu najbolje rješenje.

Sigurno je da moderna znanost još mora prijeći dug put do dugovječnosti prije nego što istinski razumije sve uključene čimbenike.

Na primjer, istraživanje nedavno objavljeno u znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution izvješćuje o otkriću 2000 novih gena koji datiraju milijunima godina unazad, a koji se čine povezanima s ljudskom dugovječnošću.

Dakle, misterij životnog vijeka je zaista složena zagonetka.

Ne manjka relevantnih istraživanja o tome kako potencijalno produžiti životni vijek, a neka od njih su prilično bizarna; studija objavljena u Journal of the American College of Cardiology izvještava da viagra može produljiti život muškarcima koji se oporavljaju od srčanog udara.

Ovi pristupi nisu univerzalni, ali srećom postoje neke znanstveno dokazane tajne koje su dobre za cjelokupno zdravlje čovjeka i mogu osigurati dulji životni vijek:

1. Ostanite društveni

Mnogo je znanstvenih dokaza da vam društveno aktivan život, odnosno druženje s drugim ljudima, može pomoći da živite dulje.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Epidemiology, znanstvenici kažu da korištenje društvenih mreža na zdrav način može pomoći ljudima da žive do 50% dulje.

Drugo istraživanje objavljeno u Psychosomatic Medicine otkrilo je da zadržavanje samo četiri ili više dobrih prijatelja može smanjiti rizik od prerane smrti do 200%.

Točnije, izvješće objavljeno u časopisu Aging Clinical and Experimental Research bavilo se skupinom od gotovo 300 stogodišnjaka koji žive na Novom Zelandu.

Istraživači su zaključili da su održavanje aktivnog društvenog života i izbjegavanje cigareta među dva ponavljajuća načina života o kojima su sudionici govorili.

Odabrati ne pušiti i biti posvećen održavanju društvenih odnosa najbolja je investicija koju možete učiniti kako biste dobro starili.

Drugi istraživački projekt objavljen u American Journal of Preventive Medicine otkrio je da je volontiranje također odličan način da živite dulje.

Autori izvješćuju da starije odrasle osobe koje volontiraju oko dva sata tjedno imaju značajno manju vjerojatnost da će umrijeti.

Ova otkrića pokazuju da volontiranje među starijim odraslim osobama ne samo da jača osjećaj zajedništva, već obogaćuje živote jačajući veze s drugima, pomažući ljudima da osjete smisao i dobrobit te ih štiti od osjećaja usamljenosti, depresije i beznađa.

2. Preselite se u pješačku četvrt

Odabir pravog susjedstva može uvelike utjecati na kvalitetu i dugovječnost života.

Jedno je istraživanje analiziralo veliki skup podataka od 145.000 nedavno preminulih starijih osoba koje su živjele u državi Washington, a umrle su između 2011. i 2015. u dobi od 75 ili više godina.

Posebno su tražili bilo kakve sličnosti između pojedinaca koji su živjeli 100 ili više godina.

Uočeno je da su građani Washingtona koji su živjeli u malim zajednicama i mirnijim četvrtima imali mnogo veću vjerojatnost da će dočekati svoj 100. rođendan.

Dok na životni vijek svake osobe uvelike utječu njihovi geni, autori istraživanja kažu da život u maloj zajednici može znatno olakšati prevladavanje tih “genetskih vjerojatnosti”.

3. Pozitivan stav

Nitko ne kaže da je to lako, ali dokazano je da zadržavanje pozitivnog stava čini čuda za cjelokupno zdravlje i dugovječnost.

Istraživanje objavljeno u časopisu Age and Aging analiziralo je više od 4.000 odraslih osoba starijih od 60 godina prije nego što je zaključilo da što je stariji pojedinac sretniji, vjerojatnije je da će živjeti dulje.

Nalazi pokazuju da čak i mali porast sreće može biti koristan za dugovječnost starijih ljudi.

Drugi je projekt ispitivao 70.000 žena tijekom osam godina. Oni koji su bili optimističniji imali su mnogo manju vjerojatnost da će umrijeti od uzroka uključujući srčani udar, moždani udar i rak.

Točnije, one su imale 38% manju vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca i 52% manju vjerojatnost da će umrijeti od infekcije od pesimističnijih žena.

Daljnji pregled 35 prethodnih istraživanja objavljenih u Psychosomatic Medicine također pokazuje da sretni pojedinci žive u prosjeku 18% dulje od svojih depresivnijih vršnjaka.