“Kontaktirao sam premijera i razgovarao sam s koalicijskim partnerima i u tijeku je izrada rebalansa proračuna. Rebalans proračuna će biti idući tjedan, vidjet ćemo s kojim sredstvima se zapravo raspolaže jer su sva ministarstva manje-više dobila naputak da smanje određena sredstva”, rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević u razgovoru za Hinu uoči sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.


Većina tih sredstava, a rekao bih i sva sredstva, dodao je, bit će usmjerena na ovu stavku.




Nije htio nagađati koliko bi mogla iznositi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža, o čemu će Vlada donijeti odluku u listopadu, ali je rekao kako je HSU radio projekcije za vrijednosti od četiri do 15 eura.


Kada bi to bilo na razini od sedam eura po godini staža, za to bi država trebala izdvojiti oko 240 milijuna eura. Ako bi to bilo osam eura, onda bi to bilo 285 milijuna, a već devet eura prelazilo bi 300 milijuna eura, naveo je Gabričević.


Iduća sjednica Nacionalnog vijeća trebala bi se održati u utorak, 30. rujna, a predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Višnja Fortuna na njoj će predložiti iznos od 10 eura po godini staža.


“Mi ćemo predložiti 10, za što već unaprijed po prilici znam da neće biti realno u ovom trenutku, ali računamo da ispod osam ne bismo išli. Realno je sedam, no zaista se nadam da će biti osam”, istaknula je u razgovoru.


Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić istaknula je kako u SUH-u još raspravljaju o zajedničkom stavu vezano uz iznos dodatka te je poručila kako će nastojati da se na Nacionalnom vijeću razgovara o toj temi.


Iako Stranka umirovljenika nije član tog savjetodavnog tijela, glasnogovornica i članica Predsjedništva SU-a Vesna Horvat istaknula je kako SU podržava uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovine, ali smatra da on ne smije biti nizak.


“Očekivanja su da se radi o kompenzaciji za vrlo male mirovine, najniže u Europskoj uniji. Zato i ne čudi da se u biti očekuje 13. mirovina”, navela je.


Ocijenila je kako će biti veliko razočarenje ako vrijednost trajnog dodatka po godini staža bude manja od 10 eura, a pri tome se nadaju da će se naći sredstva u rebalansu kako bi bio što bliže iznosu aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 14,45 eura kako bi se moglo govoriti o trajnom dodatku kao 13. mirovini. Za 32 godine staža tada bi dodatak bio 462,4 eura, a za 40 godina staža 578 eura.


Iznos je vezan samo uz godine staža


Ono što je država zadnjih nekoliko godina isplaćivala umirovljenicima kao jednokratni dodatak pretvoreno je u trajno pravo koje će se isplaćivati svake godine, pa čak i onda kada sve Vladine mjere pomoći završe.


No za razliku od energetskih dodataka, za trajni godišnji dodatak neće biti cenzusa po visini mirovine – što je više godina mirovinskog staža, to je veći dodatak i primat će ga svih 1,23 milijuna umirovljenika.


Predstavnici umirovljenika uglavnom se slažu kako je to dobro rješenje.


“Osobno smatram da su godine staža ostvarene prema općem propisu najpoštenije. Kada bi se isplaćivala 13. mirovina, onda bi to bilo puno nepravednije, a uvođenje nekakvih cenzusa bilo bi opet nepravedno jer neki imaju malu mirovinu, a puno nekretnina, a drugi samo mirovinu. Kako to razlučiti”, napomenula je Stanišić iz SUH-a.


Gabričević (HSU) rekao je kako su radili različite kalkulacije, pa tako i one da umirovljenici koji imaju niže mirovine uz 30 ili 40 godina staža imaju nešto veći dodatak, ali je pitanje koliko bi to bilo u skladu s Ustavom i drugim pravnim načelima.


“Možda bi se prema ljudima koji imaju niske mirovine moglo intervenirati na druge načine, pored ovoga što se i sada već intervenira prema 117 tisuća ljudi koji imaju po 70 eura vaučera za struju i plin. Možda bi se moglo intervenirati i nekim drugim mjerama, ali iz programa socijalne pomoći, ne iz mirovinskog programa”, ocijenio je.


Fortuna iz MUH-a također je mišljenja kako se radi o mirovinskom, a ne socijalnom sustavu i da je jedino ispravno da se godišnji dodatak gleda prema godinama staža, dok Horvat (SU) smatra da se ipak mogao formirati neki socijalno osjetljiviji model.


Ukidanje poreza na mirovine, što bi također trebalo poboljšati materijalni status umirovljenika, vjerojatno neće biti na sjednici Nacionalnog vijeća u utorak, no Fortuna i Gabričević optimistični su da bi se za njegovo ukidanje mogli izboriti do kraja godine.