Hrvatska napredovala na svjetskoj ljestvici privlačenja talenata

Nalazi ovogodišnje IMD-ove Svjetske ljestvice privlačenja talenata pokazuju da globalna neizvjesnost sve više potiče rukovoditelje na preseljenje zbog posla, što ima velike implikacije za tvrtke i gospodarstva.

Ovo rangiranje procjenjuje sposobnost 69 gospodarstava da razviju, privuku i zadrže ljudski kapital potreban za održavanje rasta, koristeći kombinaciju statističkih podataka i odgovora 6.162 rukovoditelja.

Prema istraživačima iz IMD-ova Svjetskog centra za konkurentnost (WCC), rezultati jasno odražavaju učinke globalnih kriza – od ratova i geopolitičkih napetosti do inflacije i rasta cijena hrane i energije.

Financijska sigurnost i opipljive koristi sada se najčešće navode kao odlučujući pokretači preseljenja, za razliku od razdoblja prije pandemije COVID-19, kada su kvaliteta života, kulturna prilagodba i jezik bili dominantni razlozi.

Rukovoditelji mlađi od 40 godina, koji su proživjeli dvije recesije u svojoj karijeri, financijski su oprezniji i manje voljni riskirati međunarodne selidbe bez zajamčene financijske nagrade.

„IMD-ova svjetska ljestvica u privlačenju talenata važan je pokazatelj potencijala za razvoj nacionalnih gospodarstava i društava u cjelini. Svaki pozitivan pomak na toj ljestvici za nas je važan, ali je isto tako važno razumjeti i kako je do njega došlo.

Naime, radi se o kompozitnom indeksu koji uzima u obzir različite elemente, od ulaganja u javni obrazovni sustav do primjerice privlačenja stranih visoko obrazovanih radnika ili odljeva mozgova.

Nažalost, naš poboljšani rezultat u odnosnu na prošlu godinu uglavnom je posljedica ulaznih parametara dakle javnih ulaganja gdje smo s 5,3% BDP-a koji ulažemo u javno obrazovanje među najboljima te omjera učenika i nastavnika u školama gdje smo prvi od svih uključenih država budući da smanjenje broja učenika i studenata kod nas već desetljećima prati povećanje broja zaposlenih pa sada imamo omjer učenika na jednog nastavnika kakav nema niti jedna druga promatrana država.

S druge smo strane po pokazateljima poput odljeva mozgova ili privlačenja stranih visoko obrazovanih stručnjaka na začelju.

Upravo su sposobnost zadržavanja naših mladih u Hrvatskoj i privlačenja visoko obrazovanih stranih radnika i studenata ključna područja na koja se moramo usmjeriti kako bismo barem pokušali neutralizirati efekte izrazito negativnih demografskih kretanja koja smanjuju konkurentnost naših poslodavaca i gospodarstva u cjelini“, ističe izv.prof.dr.sc. Mislav Balković.

Hrvatska se ove godine nalazi na 47. mjestu od 69 promatranih gospodarstava, što predstavlja pomak za čak četiri mjesta u odnosu na prošlogodišnji rezultat (51.)

Uspješnost gospodarstva mjerila se u kategorijama: investicije i razvoj, privlačnost (gospodarstva) i spremnost (za privlačenje novih talenata).

„Napredak Hrvatske za četiri mjesta na ljestvici privlačenja talenata ohrabruje i potvrđuje da su ulaganja u obrazovanje i rast dostupnosti radne snage dali rezultate.

Posebno veseli što se Hrvatska ističe u području STEM znanja i kvaliteti obrazovnog sustava. Međutim, zabrinjavajuće su i dalje loše ocjene u području privlačnosti za strane visokoobrazovane radnike te odljeva domaćih stručnjaka.

Ako želimo dugoročno zadržati i privući talente, moramo stvarati poticajnije uvjete rada, jačati kompetencije menadžmenta i povećavati konkurentnost gospodarstva. To je ključno za jači gospodarski rast i veću otpornost Hrvatske u globalno izazovnom okruženju”, istaknula je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Investicije i razvoj

Hrvatska je u ovoj kategoriji zauzela 26 mjesto, pri čemu je postotak javne potrošnje namijenjen obrazovanju (5,3%) rangiran na 15. mjestu, dok po odnosu broja zaposlenih nastavnika i učenika u primarnom i sekundarnom obrazovanju Hrvatska zauzima 14. i (svoje jedino) 1. mjesto na svjetskoj ljestvici, što je, na žalost, rezultat pada broja učenika, a istovremeno povećanja broja zaposlenih u obrazovnom sustavu.

Privlačnost (gospodarstva)

U ovoj je kategoriji Hrvatska zauzela 58. mjesto, gdje je posebno dobro rangirana u kategoriji troškova života (17.), a lošije rezultate bilježi na područjima motivacije zaposlenika (65.) i „odljeva mozgova“(65.) te privlačnosti zemlje za visokoobrazovane strane radnike (66.)

Spremnost za privlačenje novih talenata

U ovom je području Hrvatska zabilježila najveći rast, s prošlogodišnjeg 64. mjesta na 50. mjesto ove godine. Posebno dobro je ocijenjena kategorija rasta dostupnosti radne snage (15.) i broj diplomiranih studenata s područja STEM-a (15.), dok su lošije ocijenjene kategorije dostupnost financijskih vještina (68), međunarodno iskustvo viših managera (66.) i kompetencije viših managera (65.)

„Pozitivan pomak Hrvatske na svjetskoj ljestvici privlačenja talenata potvrđuje da možemo napredovati kada sustavno ulažemo u obrazovanje i razvoj kadrova. Ipak, činjenica da se Hrvatska još uvijek nalazi u donjoj trećini globalne ljestvice pokazuje da pred nama stoje veliki izazovi.

Privlačenje i zadržavanje talenata nije samo pitanje obrazovne politike, već i ukupnog poslovnog okruženja, porezne politike, kvalitete javne administracije i životnih uvjeta.

Zato je nužna partnerska suradnja Vlade, poslodavaca i akademske zajednice kako bismo stvorili uvjete u kojima će mladi stručnjaci htjeti ostati, a strani talenti doći i graditi karijeru u Hrvatskoj“, rekao je  Ivan Mišetić, predsjednik Vijeća članova HUP-a.

Poredak na svjetskoj ljestvici u privlačenju talenata

Sveukupno, Švicarska je zadržala prvo mjesto, Luksemburg je vratio drugo mjesto, a Island se popeo sa šestog na treće, dok se Hong Kong popeo za pet pozicija i zauzeo četvrto mjesto, što je njegova najviša pozicija ikada zabilježena.

Ujedinjeni Arapski Emirati (9.) prvi su put plasirani među 10 najuspješnijih. Njihov uzlazni trend signalizira brza poboljšanja u politikama usmjerenim na talente, infrastrukturu i međunarodnu privlačnost.

Singapur (7.) je pao za pet mjesta u godinu dana, anketirani rukovoditelji visoko ocjenjuju razinu vještina razvijenih u osnovnom i srednjem obrazovanju, a 36% sveučilišnih diplomanata specijaliziralo se za znanost. No, rezultati na području ulaganja i razvoja doveli su do pada.

UAE i Hong Kong privlače veliki broj dolaznih studenata iz inozemstva i ističu se visoko konkurentnim privatnim sektorom i izvanrednim akademskim postignućima.

Također, veliki pomaci su najizraženiji u Jordanu (46.), Irskoj (14.) i Republici Koreji (37.), a obuhvaćaju gospodarstva različitih veličina i s različitim stupnjevima prosperiteta na globalnoj razini.

Međunarodna mobilnost studenata temelj je budućih strategija za privlačenje talenata, a zemlje poput Kanade (11.) i Njemačke (13.) ne samo da privlače strane studente, već ih uspješno integriraju na svoja tržišta rada, gradeći dugoročni pristup prema kvalificiranim talentima.

U izvješću se također navodi da je učinkovitost jednako važna kao i ulaganja: gospodarstva poput Kazahstana (34.), Latvije (21.) i Estonije (18.) pokazuju da strateško korištenje ograničenih proračuna za obrazovanje može nadmašiti izdašnije financirane, ali manje učinkovite sustave.

IMD World Talent Ranking ocjenjuje zemlje kroz tri stupa – Ulaganje i razvoj, Privlačnost i Spremnost – koristeći mješavinu statističkih podataka i IMD-ove ankete o mišljenju rukovoditelja. Izdanje za 2025. pokriva 69 gospodarstava.