LJETNI ĐIR Zavičajni muzej Benkovac spoj je povijesti, turizma i kulturne baštine

Smješten na razmeđu Bukovice i Ravnih kotara, Zavičajni muzej Benkovac čuva bogatu povijest i kulturnu baštinu ovoga kraja. Benkovački je kraj riznica bogate kulturno-povijesne baštine, tradicijskih autohtonih vrijednosti, upečatljivih vizura i nezaboravnih pejzaža, a zbirke muzeja svjedoče o životu od prapovijesti do novijeg doba.

Muzej je smješten u Kaštelu Benković, nacionalnom spomeniku kulture iz 15. stoljeća, kojeg su podigli hrvatski plemići Benkovići, na lokaciji od koje kreće povijest grada Benkovca.

Cilj muzeja je zaštita, čuvanje, istraživanje i predstavljanje sveukupne povijesne i kulturne baštine ovoga dijela Hrvatske. Prvi počeci skupljanja građe na benkovačkom području sežu u drugu polovicu 19. stoljeća, kada imućnije gradske obitelji prikupljaju arheološku i etnografsku građu kao kolekcionari za privatne zbirke.

Ravnatelj muzeja Marin Ćurković kazao je kako je na benkovačkom području, prema planu upravljanja kulturnom baštinom, zabilježeno 180 lokaliteta – od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, kula, utvrda i sakralnih objekata.

Obnova muzeja

– Začeci samog muzeja datiraju iz 1970. godine, zahvaljujući jednom entuzijastu, Miloradu Saviću, koji je počeo prikupljati građu benkovačkog područja. Uz to se aktiviralo i prikupljanje etnološke građe, da bi se formirala jedna mala zbirka s idejom osnivanja muzeja Bukovice i Ravnih kotara, koja je 1983. godine dobila naziv Zavičajni muzej Benkovac.

Međutim, on nikad nije bio samostalna institucija. Radilo se na prikupljanju, no njegovo je djelovanje prekinuto tijekom Domovinskog rata kada je nestao znatan dio muzejske građe i dokumentacije, kazao je Ćurković, dodavši kako je muzej ponovno počeo s radom 1996. godine u sklopu Arheološkog muzeja Zadar, dok tek od 2007. godine djeluje kao samostalna ustanova čiji je osnivač Grad Benkovac.

– Nakon Oluje, nešto građe bilo je ovdje, dio u Arheološkom i Narodnom muzeju u Zadru, a također i u Biogradu na Moru. Stoga smo polagano počeli skupljati i slagati priču o muzeju u Benkovcu. Dobar dio građe smo uspjeli vratiti, a čak i nešto dokumentacije spasiti, i tu zahvaljujem kolegama iz Arheološkog muzeja.

To nam je bila baza, a jezgra je bila arheološka zbirka od koje smo dalje krenuli. Ipak, imali smo još jedan problem – stanje samog kaštela, kazao je Ćurković.

Zbog oštećenja nastalih tijekom vremena na Kaštelu Benković, 2014. godine pokrenuta je inicijativa za njegovu obnovu. Najprije je izgrađena multimedijska dvorana s lapidarijem, potom depo i nova upravna zgrada muzeja.

Zahvaljujući projektu Europske unije »Revitalizacija i uređenje Zavičajnog muzeja Benkovac«, u sklopu provedbe Intervencijskog plana Grada Benkovca, realizirana je građevinsko-obrtnička obnova Kaštela Benković te je 2022. godine unutar njegovih prostorija oblikovan i opremljen stalni postav muzeja.

Pozornica grada

– Kaštel u Benkovcu nije samo muzej, mi smo jedno kulturno središte grada Benkovca. Brojna događanja odvijaju se preko ljeta u našem dvorištu, tako da se trudimo da ovo bude svojevrsna pozornica grada.

Osim toga, u suradnji s Gradom pokrenuli smo i zajednički projekt biciklističke staze, gdje smo razvili i aplikaciju »Visit Ravni kotari«, u kojoj smo sve lokacije markirali i povezali.

Također, na osamnaest lokacija postavili smo info-table i odredili odmorišne točke, jer odavno je u Strategiji razvoja turizma Grada Benkovca Kaštel ishodišna točka gdje turist dobiva sve informacije iz sektora kulturnog turizma, istaknuo je Ćurković.

Asseria, Nadin, Kličevica, Šopot, Lepuri, Medviđa – samo su neki od lokaliteta koji imaju puno toga za ponuditi posjetiteljima. Ćurković napominje kako se dolaskom u muzej turist upoznaje s pričom ovog kraja i lokalitetima, odakle kreće u daljnja istraživanja.

– Pokušavamo predstaviti priču ovog ruralnog kraja, jer centar stare hrvatske države počeo je u Šopotu, gdje je nađen natpis kneza Branimira. U međuvremenu, bilo je toliko izmjena stanovništva i vlasti da je ovaj prostor sačuvao brojnu kulturnu baštinu.

Kroz muzej to prezentiramo i reakcije posjetitelja su jako dobre, kazao je Ćurković, istaknuvši kako je temeljna ideja da Zavičajni muzej u Benkovcu bude nezaobilazna točka u ponudi Zadarske županije.

Inače, stalni postav Zavičajnog muzeja Benkovac obuhvaća arheološku, etnografsku i etnološku zbirku, kamenoklesarsku te kulturno-povijesnu zbirku, zbirku kamenih spomenika i zbirku Domovinskog rata.

Odmah na ulazu, dočekat će vas motiv četverokuke – ukrasnog veza karakterističnog za područje Ravnih kotara, Bukovice i Velebitskog primorja, a koja je uklopljena i u logo samog muzeja.

Interaktivni elementi

– Četverokuka je, takoreći, »paška čipka Ravnih kotara«, a nažalost, jako malo poznata. Kroz četverokuku pričamo priču o benkovačkom kraju, jer želimo da se održi ovo umijeće koje polako nestaje.

Jako malo žena je još zna raditi, napomenuo je Ćurković i poveo nas kroz postav koji je predstavljen u deset prostornih cjelina koje prate kronološki red i omogućuju kružni tok obilaska.

Kako bi posjetiteljima što bolje približili povijest svog kraja, koriste digitalne multimedijske sadržaje, interaktivne elemente te grafičko-likovne oblike prezentacije. Tako se u prvoj dvorani posjetitelji upoznaju s geografijom i kratkom poviješću područja uz pomoć interaktivne projekcije karte benkovačkog kraja.

Prikazana je i povijest Kaštela Benković, ostalih kula i utvrda nastalih potkraj srednjeg vijeka, kao i plemićkih obitelji koje su ih podizale.

U vitrinama su izloženi predmeti poredani kronološki, od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a kao najznačajniji nalaz Ćurković je istaknuo dvije kamene strugalice koje datiraju 50 tisuća g. pr. Kr., iako napominje kako svaki izložak u ovom postavu priča svoju priču koja je jednako važna.

Jednako je važan i prikaz načina života i stanovanja u benkovačkom kraju nekada, kao i predmeti vezani uz kamenoklesarsku baštinu, gdje su izloženi alati i kameni proizvodi.

Nije zaobiđeno ni vrijeme stvaranja naše Republike Hrvatske, pa je jedna dvorana posvećena zbirci predmeta iz Domovinskog rata, dok posljednja dvorana donosi prikaz prirodnih znamenitosti i gastronomske tradicije šireg benkovačkog kraja.

Jedna od zanimljivosti koje muzej krije jest trocijevni brončani top s kraja 15. stoljeća, koji je zbog sličnosti s nacrtima topova Leonarda da Vincija ujedno i najvažniji izložak Zavičajnog muzeja Benkovac.

Priča o ruralnom turizmu

– U Kličevici je pronađen trocijevni top napravljen prema nacrtima Leonarda da Vincija, koji je jedini poznati u svijetu, a čuva se tu kod nas.

Našla su ga djeca u kružnoj kuli utvrde još šezdesetih godina, a najvjerojatnije je dospio ovdje brodom za obranu od Turaka i ovo je zaista jedan izniman predmet u našem postavu.

Zato i zauzima mjesto na najvišoj točki grada Benkovca, pored topovskog otvora u muzeju… doslovno – da čuva, kazao je Ćurković, objasnivši kako se do nalaska ovog topa mislilo da je trocijevni top samo ideja koja nikad nije zaživjela.

Osim stalnog postava, posjetitelji mogu razgledati i Lapidarij, zbirku kamenih spomenika koji će se uskoro još dodatno urediti, kao što će se urediti i rekreirati staro »guvno«, mjesto za vršidbu ili mlaćenje žita pored Kaštela. Sve skupa, uz priču Zavičajnog muzeja, bit će jedna divna pozornica za brojne manifestacije u budućnosti.

– Početak stare hrvatske države je počeo ovdje, moderne isto. Povijest smo naučili, ostavili iza sebe, a Benkovac koji vidimo u budućnosti je mjesto u kojem se priča priča o ruralnom turizmu, gastronomiji, vinima i ponosnim mještanima, kazao je Ćurković.

Autor: Nina Vigan