Uskoro rekonstrukcija jedne od najočuvanijih kula Ravnih kotara iz srednjeg vijeka

Na prijedlog stručnog povjerenstva načelnik Općine Stankovci Željko Perica izabrao je izvođača radova na drugoj fazi rekonstrukcije kaštela Budak, Ćuline kule. Za ovaj posao odabrana je ponuda tvrtke Tim iz Nadina u iznosu od 135.981,25 eura. Arheološko nalazište Ćulina kula zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara.

Kula Budak smještena je na uzvisini sjeverno od Budaka, a izgrađena je na prostoru prapovijesne gradine. Neposredno do kule nalaze se ostaci kuća za koje se pretpostavlja kako su izgrađene u srednjem vijeku te su s kulom činile funkcionalnu cjelinu.

Između kule i naselja vidljiv je očuvan ogradni kameni zid koji je razdvajao naselje i kulu. Radi se o jednoj je od najočuvanijih kružnih branič kula iz srednjeg vijeka na području Ravnih kotara.

Točno vrijeme nastanka kule je nepoznato, a u arhitektonsko – projektnom rješenju navodi se kako je nastala početkom 15. stoljeća, zajedno s ostalim utvrdama i osmatračnicama u svrhu zaštite granice ugarsko-hrvatskog kraljevstva.

Kula u Budaku je relativno dobro očuvana te se i dandanas uzdiže kao podsjetnik na prošla vremena.

Otvaranje za javnost

– Na rekonstrukciji kule Budak radimo već više godina, najprije smo je stavili pod zaštitu Ministarstva kulture, onda smo preko javnog poziva osigurali novac za izradu projektne dokumentacije, pa smo išli na prvu fazu obnove, a sad je u pitanju druga faza, kaže nam načelnik Stankovaca Željko Perica.

Općina je ranije izvještavala kako je do sada u očuvanje kule Budak uloženo ukupno 67.831,25 eura, uključujući izradu projektne dokumentacije i dosadašnje radove.

– Određeni iznos novca osiguravamo preko javnog poziva. Drugu fazu smo uspjeli financirati iz dva izvora, obično nam Ministarstvo kulture uplati po 40-ak tisuća eura, a ovim pozivom se radi o 38.800 eura. Sad smo ugrabili malo više novca iz dva različita izvora.

Drugom fazom će biti odrađeni najbitniji radovi, učvršćenje i ponovno zidanje dijela zida koji je pao, a kada ovaj dio radova završi ostat će nam najmanje još dvije faze radova, napominje Perica dodajući kako je cilj vratiti kulu Budak u izvorno stanje, napraviti etaže i vidikovac, kao i put do kule.

– Nadamo se da bi se od 2027. ili 2028. godine kula mogla otvoriti za javnost. Radi se povijesnoj građevini iz 15. stoljeća koja je građena za obranu ugarsko-hrvatskog kraljevstva od Mlečana, a na kraju je prodana Mlečanima za obranu od Osmanlija.

Naša kula je ostala najvidljivija, najsačuvanija, ostale kule na području Ravnih kotara su srušene, osim utvrde Kličevica.

Prilikom prve faze čišćenja kule Budak pronađeni su arheološki nalazi. Kula je najvjerojatnije bila zapaljena pa je sve palo dolje, tako da su nađene kamene kugle, dijelovi pištolja, razne školjke…

Istraživanje se dogodilo prilikom sanacije, nitko nije očekivao da je toliko duboka, zbog čega smo za istraživanje angažirali jednu tvrtku iz Šibenika koja ima licencu za ovu vrstu istraživanja, ističe načelnik Općine.

Nosiva čvrstoća

Kula je izgrađena kao masivna samostojeća građevina, od klesanog i priklesanog kamena, povezanih jednostavnim vapnenim mortom. Preostala visina kule je 13,70 metara, vanjski promjer kule je 10,60 metara, dok su kameni zidovi debeli 2,1 metra.

Kula je cilindričnog oblika sa zakošenim podnožjem, a imala je prizemlje, dva kata i polukat. U gradnji je korišten autohtoni vapnenački kamen iz Ravnih kotara.

Okrugli tlocrt, cilindričan oblik kule i velika debljina nosivih vanjskih zidova istoj daje izuzetnu nosivu čvrstoću i otpornost na vanjske sile, bilo da se radi o razaranju ili prirodnim katastrofama.

Prizemlje je bilo u potpunosti zatvoreno te mu se moglo pristupiti s prvog kata, ulaz u kulu bio je na prvom katu i do istog su vodile drvene ljestve koje bi se u slučaju napada mogle podignuti te time onemogućiti ulaz u kulu.

U prizemlju postoje otvori koji su služili kao puškarnica. Drugi kat je bio bez vanjskog pristupa s prozorom za promatranje i služio je za boravak i osmatranje. Treći polukat je bio otvorenog tipa, a služio je kao osmatračnica za stražu.

Arheološki nadzor

Kula u Budaku danas se nalazi u relativno dobrom stanju, pojedini dijelovi nosivih zidova su se urušili, no stanje konstrukcije je još relativno dobro.

Kompleks je samo djelomično arheološki istraživan, tako da je preporuka da se prilikom zahvata na kuli obvezno osigura arheološki nadzor. Iskopavat će se nasuti materijal u prizemlju kule, a naknadno probijen otvor u prizemlju kule ostavit će se kao glavni pristup u kulu, pri čemu će se obraditi tako da se osigura od urušavanja.

Dijelove nosivog zida koji su se urušili ponovo će se izgraditi korištenjem kamena koji se urušio i na način kojim je izgrađena osnovna konstrukcija kule.

Trebaju se izvršiti i radovi na izgradnji ostalih dijelova konstrukcije koji nedostaju, stabilizaciji i konsolidaciji urušenih i oštećenih dijelova konstrukcije kule, na prvoj, drugoj i trećoj etaži, prezidati oštećene dijelove zida kule, izvršiti čišćenje reški te njihovo fugiranje s unutrašnje i vanjske strane kule.

Autor: Goran Šimunov