Iako Hrvati preferiraju keš, plaćanje karticama u stalnom je rastu

Kartično i bezgotovinsko plaćanje u stalnom je porastu, potvrdila je nedavna HNB-ova publikacija »Platne kartice i kartične transakcije«, prema kojoj je u godini iza nas broj kartičnih platnih transakcija u Hrvatskoj na godišnjoj razini porastao za gotovo 10 posto, a ukupna vrijednost karticama plaćenog iznosa za čak 17,5 posto.

Svaki četvrti fiskalizirani račun lani je plaćen karticom, a ostala tri ipak gotovinom, što znači da plaćanje gotovim novcem još dominira.

Najnovije pak istraživanje MasterIndexa, koji je za Mastercard provela agencija Improve, još jednom je potvrdilo značaj kartica u platnom prometu u Hrvatskoj, a posebno kada je u pitanju internetska kupovina.

Ovo istraživanje, provedeno u travnju ove godine, pokazuje da gotovo polovica hrvatskih građana kupuje putem interneta barem jednom mjesečno, i to najviše odjeću i obuću, pri čemu gotovo isključivo plaćaju karticama.

U kupnji na internetu prednjače mladi i građani viših prihoda, navodi se. Istraživanje je pokazalo i da čak 96 posto hrvatskih građana koristi barem jednu karticu, a gotovo polovica ih ima tri ili više.

Korištenje kartica raste s dobi i primanjima, pa tako građani stariji od 40 godina i oni s višim prihodima u prosjeku imaju 2,8 kartica, a 44 posto ispitanika ima čak tri ili više kartica.

Očito je dakle plaćanje karticama uzelo maha, plastični novac u svakom je novčaniku, a dobro dođe i opcija kupnje na rate, koja obično služi za veće izdatke. Bezgotovinsko plaćanje općenito se potiče, i sa strane regulatora (kako bi se pratio trag novca), i sa strane privatnog bankarskog sustava (koji od toga ima koristi).

Ni plaća se ne može primati na ruke, već smo »osuđeni« na banke. Ipak, i papirnati keš, odnosno gotovina, uskoro bi u eurozoni, čiji smo i mi dio, mogao dijelom biti zamijenjen digitalnim eurom.

Europska središnja banka želi na neki način emancipirati svoje novčane tokove od privatnih, ali i stranih kartičara, te sačuvati ulogu javnog novca u digitaliziranom svijetu.

Pripreme za digitalni euro, kao digitalni oblik gotovog novca s centraliziranim izdavateljem, teku već neko vrijeme, a u široku bi primjenu digitalni euro mogao ući između 2027. i 2029. godine.

ECB stalno naglašava da će, kada se digitalni euro uvede, on biti dopuna pravoj gotovini, a ne njen supstitut, odnosno u isto će vrijeme kolati oba oblika gotovinskog plaćanja.

Dakle, digitalni bi euro zadržao sve prednosti postojeće gotovine, poput plaćanja bez naknada ili neovisnosti o bankovnom računu, no dodao bi i neke nove, s naglaskom na smanjenje rizika financijske isključenosti koji raste privatizacijom financijskih tokova.

Dio građana je, međutim, i dalje skeptičan oko argumentacije ECB-a, te istiskivanje »prave« gotovine vidi kao prijetnju u smislu daljnjeg udara na privatnost, uz potpunu kontrolu od strane monetarnih tijela.

S druge strane, u Hrvatskoj sve ove vijesti o gotovinskom, bezgotovinskom, kartičnom, internetskom ili digitalnom plaćanju i digitalnom euru, kad stigne, kao i svi prijepori oko načina plaćanja, dolaze u vrijeme nove eksplozije cijena, uz podatak DZS-a o medijalnoj plaći od svega 1.233 eura.

Polovica zaposlenih mjesec mora preživjeti s iznosom manjim od ovog, a svjedočimo i najavama jesenskih poskupljenja. Logično je da tko ima veće prihode, ima i više kartica. Ako se međutim jedva sastavlja kraj s krajem, svejedno je je li u pitanju gotovina ili plastika – račun ili prazan džep pokazuju isto.

Autor: Aneli Dragojević Mijatović