Na redovnim lokalnim izborima u svibnju izabrano je 218 vijećnika iz manjinskih redova, odnosno iz reda hrvatskog naroda, što znači da ih na dopunskim treba izabrati još 89 u 75 jedinica, objasnio je na Vladinoj sjednici resorni ministar Damir Habijan.


Vijećnici će se birati u osam županijskih skupština, te u 16 gradskih i 51 općinsko vijeće.




Hrvati su u šest općina manjina, biraju sedam vijećnika


Hrvati iz svojih redova trebaju izabrati sedam vijećnika u šest općina u kojima su u manjini, po jednog u Dvoru, Končanici, Jagodnjaku, Borovu i Trpinji, a dva u Kistanjama. U odnosu na prije četiri godine, veći je i broj vijećnika i broj općina u kojima Hrvati dopunski biraju, 2021. godine birali su tri vijećnika u tri općine: Borovu, Trpinji i Jagodnjaku.


Ove jeseni treba izabrati i 51 vijećnika iz reda srpske manjine, 19 iz romske, tri iz talijanske, po dva iz reda mađarske, slovačke i rusinske te po jednog vijećnika iz reda ukrajinske, bošnjačke i albanske manjine.


Prije četiri godine brojke su bile ponešto drugačije, izbori su bili raspisani u 82 jedinice, za 99 vijećničkih mjesta: 74 za Srbe, 11 za Rome, četiri za Talijane, po tri za Hrvate, Mađare i Bošnjake i jedino za Ukrajince.


Ovog listopada, za županijske skupštine šest županija: Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske, Požeško-slavonske, Zadarske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije birat će se po jedan predstavnik srpske manjine, u Međimurskoj dva predstavnika romske, a u Istarskoj, po jedan predstavnik talijanske i srpske manjine.


Birat će se u 16 gradova i 51 općini


Po jednog svog predstavnika srpska manjina može birati u gradska vijeća 10 gradova: Petrinje, Slunja, Daruvara, Otočca, Slatine, Osijeka, Drniša, Knina, Vrlike i Pule, a dva u gradsko vijeće Obrovca. Romska manjina po jednog predstavnika bira u gradska vijeća Đurđevca i Murskog Središća, a slovačka u gradska vijeća Našica i Iloka. Mađarska svog vijećnika bira u gradsko vijeće Belog Manastira.


Kad je riječ o općinskim vijećima, srpska manjina tri vijećnika bira u Gračacu, po dva u Sunji i Đulovcu, a po jednog u vijeća Majura, Topuskog, Josipdola, Lasinje, Sokolovca, Bereka, Štefanja, Plitvičkih Jezera, Mikleuša, Sopja, Zdenaca, Garčina, Gornjih Bogićevaca,  Okučana, Lišana Ostrovičkih, Polače, Vrsi, Zemunika Donjeg, Čeminca, Ernestinova, Trnave, Lovasa, Nijemaca i Tompojevaca.


Tri vijećnika romska manjina ima pravo birati u općinsko vijeće Orehovice, po dva u vijeća Kotoribe, Pribislavca i Male Subotice, a po jednog u vijeća općina Cestica, Petrijanec, Hlebine, Darda, Domašinec i Podturen.


Rusinska nacionalna manjina ima prvo iz svojih redova izabrati dva vijećnika u općinsko vijeće Bogdanovaca, talijanska po jednog u vijeća Brtonigle i Višnjana. Po jednog vijećnika u vijeća Cetingrada, Velike Pisanice, Bogdanovaca i Kneževih Vinograda mogu birati bošnjačka, albanska, ukrajinska i mađarska manjina.


Iskustvo s prošlih dopunskih izbora upućuje kako se oni ne moraju održati u svim jedinicama u kojima su raspisani, 2021. godine u devet od 55 općina nije bilo kandidatura, pa ni izbora.


Pravo birati i biti biran na dopunskim izborima imaju samo birači iz reda nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda, za koje se provode dopunski izbori, a koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori održavaju.


Na prošlim dopunskim izborima pravo glasa imalo je oko 140 tisuća birača, a koliko će ih imati na listopadskim, tek će se vidjeti.


Kandidate za vijećnike nacionalnih manjina u vijećima i skupštinama mogu predložiti registrirane političke stranke i birači.


Državno izborno povjerenstvo (DIP) već je na svojoj mrežnoj stranici objavilo upute za dopunske izbore, pa je tako poznato da će stranke i birači kandidacijske liste moći nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi od 23. kolovoza u 00:00 sati, do ponoći, 5. rujna.