Hrvatska 2023. i 2024. predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust

epublika Hrvatska će u 2023. i 2024. godini predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), a tim povodom Vlada RH je uspostavila Nacionalno koordinacijsko tijelo za predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, priopćeno je u petak iz Vlade.

IHRA je tijelo uspostavljeno 1998. radi jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu. Sastoji se od 35 država članica i 10 država promatrača, a Hrvatska je pristupila Savezu 2005. godine.

Uoči hrvatskog predsjedanja IHRA-om, te suvremenih izazova u suprotstavljanju iskrivljavanju istine o Holokaustu i suzbijanju antisemitizma i antiromskog rasizma, hrvatska Vlada uspostavila je Nacionalno koordinacijsko tijelo predsjedanja IHRA-om i Tajništvo predsjedanja IHRA-om, ističe se u priopćenju.

Nacionalno koordinacijsko tijelo čine potpredsjednik Vlade zadužen za pitanja unutarnje i vanjske politike Davor Božinović kao predsjedavajući, potpredsjednica Vlade zadužena za pitanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina Anja Šimpraga, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar financija Marko Primorac, supredsjedateljice predsjedanja IHRA-om, posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, te voditeljica hrvatskog izaslanstva u IHRA-i Lara Romano.

Hrvatska Vlada usvojila je danas  i Zaključke o tri pravno neobvezujuće Radne definicije IHRA-e.

Usvojena je pravno neobvezujuća Radna definicija antisemitizma, pravno neobvezujuća Radna definicija antiromskog rasizma i diskriminacije i pravno neobvezujuća Radna definicija poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu.

Sve tri definicije Hrvatska je podržala prilikom njihovog donošenja, a definicije su na nacionalnoj razini usvojile ili odobrile brojne zemlje članice IHRA-e, priopćila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Vladinim Zaključcima zadužuju se tijela državne uprave da u svom radu koriste ove definicije radi unaprjeđenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavnog poticanja sjećanja na genocid nad Romima i Holokaust.

Prioritet je jačanje svijesti o Holokaustu, u skladu s temeljnim europskim i civilizacijskim vrijednostima, ističe se u  priopćenju.