Foto: Odjel za arheologiju/UNIZD
Ljubitelji arheologije, ali i nezaboravnih panoramskih pogleda na svoje će doći u Ljupču, selu u sastavu općine Ražanac, koji skriva iznimno vrijedan arheološki biser – staru srednjovjekovnu utvrdu, koja se pokazala iznimno važnim arheološkim lokalitetom, a koji se kontinuirano istražuje.
Savršeni sugovornik na ovu nam je temu bio tko drugi do arheologa – profesor Dario Vujević, pročelnik Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koji je sa svojim studentima ove godine u nekoliko navrata proučavao tu lokaciju.
Još početkom 13. stoljeća kao castrum Liube spominje u ispravi kralja Andrija II., kad je bio u posjedu viteškog reda ivanovaca, kasnije poznatih kao malteški vitezovi. Tijekom kasnog srednjeg vijeka Ljubljana kontrolira strateški važnu pomorsku liniju na ulazu u Ljubački zaljev.
Potkraj 15. i početkom 16. stoljeća dobiva status mletačke komune. Gradski život vodio se do 17. stoljeća, kad tadašnji namjesnik Foscolo naređuje rušenje utvrde da ne bi došla pod osmansku vlast. Nakon toga život na utvrdi lagano prestaje, a stanovnici se sele na područje današnjeg naselja Ljubač.
Najsačuvaniji dijelovi kaštela su dvije kule na samom ulazu te obrambeni zid zajedno s jarkom. Unutar zidina vidljivi su ostaci crkve sv. Marcele i sv. Marije.
Sustavna istraživanja
Kao uvod u sustavna istraživanja, u sklopu terenske nastave Odjela za arheologiju, od 2021. godine provode se probna istraživanja na nekoliko pozicija i to na području oko ulaznog dijela u utvrdu, crkve sv. Marcele i groblja uz nju, crkve sv. Marije, te središnjeg objekta i zapadne terase.

– Ljubljana je jedan od onih lokaliteta koji se spominju u literaturi kao značajno mjesto. No zapravo o ovom području smo znali vrlo malo, većinom iz šturih povijesnih izvora.
S vremenom se u izvorima na ovom prostoru počinju spominjati i razni velikaši od kojih treba spomenuti one iz plemićkog roda Matafar kojima Ladislav Napuljski daruje Ljubač, a prema darovnici mogli su ga nasljeđivati samo po muškoj lozi.
S obzirom da niti jedan od braće nije imao muškog potomka, Ljubljana je došla pod vlast Venecije i dobila status mletačke komune ili grada. Gradski život vodio se do 17. stoljeća, kada tadašnji generalni providur Foscolo naređuje rušenje utvrde da ne bi došla pod osmansku vlast, kazao je na početku Vujević.
Unatoč različitim spomenima u povijesnim izvorima, na pitanje kako je mjesto zaista živjelo i koliko je značajno bilo za ovaj kraj, kao i na brojna druga, čak i osnovna pitanja, nije bilo odgovora.
– Također, nepoznata je bila namjena terasa koje okružuju naselje kao i vrijeme njihova nastanka, a niti smještaj i dimenzije prapovijesnog naselja, za koje po nalazima znamo da je postojalo na ovom području, nisu bile poznate.
Probna istraživanja koja Odjel za arheologiju provodi, dala su odgovore na osnovna pitanja. Kao neki opći zaključak možemo reći da većina vidljivih struktura na Ljubljani pripada razdobljima kasnog srednjeg i novog vijeka, uključujući i one pronađene na terasama, rezimirao je Vujević.

Vrijedno nalazište
Dosadašnja iskopavanja pokazuju da, unatoč tome što je Ljubljana bila liburnska gradina, veći dio prostora Ljubljane nije bio iskorišten u prapovijesno vrijeme. Štoviše, jedine naznake korištenja prostora u prapovijesti nalazimo ispod istočne polovice crkve sv. Marije, u vidu kulturnog sloja s velikom količinom prapovijesnih nalaza, većinom keramike.
– Prostorni položaj prapovijesnog kulturnog sloja uklapa se u logiku brojnih prapovijesnih gradina koje za podizanje struktura naselja iskorištavaju upravo prostor uz bedem, ili u slučaju Ljubljane uz veliki kameno-zemljani nasip. Nakon liburnske faze nalazi pokazuju da se život na ovom području ponovno nastavio u vrijeme kasne antike.
Nalaz pečata zapovjednika bizantskog kastruma, ostaci objekata i grobova iz ovog vremena, pokazuju da je Ljubljana, vjerojatno zbog svog isturenog položaja, bila jedna od važnih točaka kontrole plovnih putova Istočnog Rimskog Carstva, rekao je Vujević.
Iako se Ljubljana u izvorima spominje tek od 13. stoljeća, prilikom istraživanja pronađeni su ostaci objekata i nalazi koji se mogu dovesti u vezu s ranom fazom srednjeg vijeka. Nalazi crkvenog namještaja iz polovice 9 stoljeća ili grobovi s nalazima iz 10. stoljeća jasno svjedoče o postojanju naselja iz vremena najranije povijesti Hrvata.
Turistička budućnost
– Ostatak se uklapa u povijesne izvore. Veliki bedemi koji okružuju naselje, zidovi crkve sv. Marije koju podižu Matafari, ostaci crkve sv. Marcele te i danas vidljivi zidovi različitih kuća svjedoče da je u srednjem i novom vijeku Ljubljana bila veliko i očito značajno mjesto.

Tako je potrajalo sve do 17. stoljeća i rušenja utvrde. Zanimljivo je da i nakon toga, nakon napuštanja utvrde i preseljenja u današnji Ljubač, utvrda za stanovništvo ima veliki značaj.
Još će je duže vrijeme, prije svega prostor crkve sv. Marcele, koristiti kao mjesto pokapanja svojih mrtvih, dodao je profesor Vujević, zaključivši kako je, s arheološke pozicije, cijelo područje Ljubačke kose arheološka zona vrlo visokog značaja.
– Paleolitička nalazišta na otvorenom, tri prapovijesne gradine uz koje se nalaze nekropole na ravnom i nekoliko stotina tumula i rimski kompleks za proizvodnju građevinskog materijala izdvajaju Ljubač kao jedno od najvrijednijih arheoloških cjelina Dalmacije, ali i šireg područja.
Srednjovjekovno naselje na kraju Kose, Ljubljana, tek je jedna od važnih pozicija.
Stoga je, u suradnji s općinom Ražanac, koja cijelo vrijeme podupire istraživanja i konzervaciju pronađenih građevina, u planu ne samo Ljubljanu, nego cijelu zonu Ljubačke kose pretvoriti u arheološki park, mjesto na kojem će generacije arheologa stjecati stručno iskustvo, ali i mjesto u kojem će svi zaljubljenici u kulturnu baštinu moći uživati u bogatstvu koje ovaj kraj pruža, najavio je Vujević.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Utakmica odluke
HRVATSKA-GANA Dalić prilično iznenadio udarnim sastavom! Vlašić i Petar Sučić kreću kao krilni napadači
Zadar
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Sve više upozorenja na stanje u zadarskom zdravstvu: ‘Sve je to posljedica političke trgovine’
Svijet
Katastrofalni potres
U Venezuelu stiglo 1.600 stranih spasilaca. Traje potraga za preživjelima, ponegdje i golim rukama
Županija
otok vir
Postavljeno devet novih tuševa od Radovanjice do Prezide
Svijet
PRIJEVREMENI IZBORI
PREOKRET U SRBIJI! Vučić najavio da će podnijeti ostavku: ‘Bit ću predsjednik još samo nekoliko tjedana’
Crna Kronika
Prijavljen nestanak
JESTE LI JE VIDJELI? Na području Zadra nestala 16-godišnja Gabrijela
Crna Kronika
prometna nesreća
Motociklist (20) teško ozlijeđen na Gaženičkoj cesti, vozač automobila oduzeo mu prednost
Footopis
mundijal
Vatreni s Ganom u utakmici istine, pojavio se i novi Dark Horse
Svijet
upravno partnerstvo!?
Njemačka vlada potvrdila da već godinama plaća Vučićevog savjetnika
Zadar
nepravomoćna presuda