Turisti nemaju novca za autohtonu ponudu pa smo zbog toga osuđeni na - masovnost?

Usprkos nastojanjima svih dionika, čitavi hrvatski turizam i dalje je sezonalan, ali i centraliziran u veća središta. Uz te izazove, turistička se industrija, najvažnija grana gospodarstva, suočava i s visokim cijenama u veleprodaji koje ugostitelje tjeraju na konstantno povećanje cijena proizvoda i usluga. Posljedično dolazi do pitanja jesmo li postali preskupi u odnosu na naše mediteranske konkurente, kao i kakav je omjer cijene i kvalitete koju gosti dobivaju u našim destinacijama.

Uz to, ova se djelatnost već dulje vrijeme suočava s izazovom pronalaska adekvatne radne snage, a otegotna je okolnost, ističu ugostitelji, primjena zakonskih regulativa, odnosno tromost sustava i neprepoznavanje prave slike na terenu.

Siva ekonomija

Velik je problem i siva ekonomija, tj. neprijavljivanje smještaja, a brojke na županijskoj razini pokazuju silnu odjavu smještaja. Županija je, naime, primila čak 600 zahtjeva za brisanjem registriranog smještaja, u odnosu na nešto manje od dvije tisuće zahtjeva za prijavu koje su primili. Za pretpostaviti je kako je to rezultat nove porezne politike i sve većih nameta.

– Od početka godine broj ležajeva se smanjio na 110.000 te procjenjujemo kako se skoro četvrtina smještaja iznajmljuje na crno, kazala je Marta Hordov iz Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.

Ipak, Zadarsku je županiju u prvih šest mjeseci ove godine posjetilo preko milijun turista, ostvarivši 6,2 milijuna noćenja u 2025. godini, što je blagi porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prevladavaju ultra last minute rezervacije, a bilježi se rast njemačkog, slovenskog i austrijskog tržišta u prvoj polovici godine.

S druge strane, kako ističe predsjednik Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Zadar, Robert Kovačević, Hrvatska je država čiji turizam pati zbog loših odluka zakonodavaca, koje onda plaćaju – turisti.

– Prvi problem s kojim se suočavamo je posljedica odluka zakonodavca koji nisu pripremili sustav za potrebe turističkog tržišta. Ponajprije, govorim o problematici sporog izdavanja radnih dozvola za strane radnike o kojima naš turizam ovisi. Nije to krivica djelatnika sustava, već onih koji njime upravljaju. Implementacija novih zakonskih odredbi debelo je kasnila, što je stvorilo velike gužve i zaostatke, koji se tek sada polako rješavaju, kad se sezona već ozbiljno zahuktala, rekao je Kovačević.

Kako predviđa, kolovoz će također biti problematičan jer već polako stižu najave odlazaka studenata i srednjoškolaca, koji se moraju pripremiti za jesenski ispitni rok i novu školsku godinu.

– Neki su se ugostitelji tek ekipirali. Pravi posao tek sada kreće, a potom i jesen, kada dolaze zahtjevniji turisti. Turističko tržište počiva na principu divljine, dodao je Kovačević.

Promjena iz temelja

Također, Kovačević je objasnio i visoke cijene naglasivši kako se ugostitelje nema za što kriviti s obzirom na to da oni posluju prema tržišnim principima.

– Sustav ne poznaje princip limitiranih cijena, tako da veleprodajni lanci mogu određivati cijene kako žele te se uvijek pravdati svojim troškovima poslovanja. Mi ovisimo o dobavljačima i njihovim zahtjevima te tako krojimo krajnje cijene kako bi naše poslovanje moglo biti u plusu, kazao je Kovačević.

No, i dalje ima svijetlih primjera, a to potvrđuje primjer luksuznog zadarskog baštinskog hotela »Almayer« čija nam je voditeljica Elena Rušnjak kazala kako je »Almayer« rezultatski otprilike na razini prošle godine.

– Popunjenost na godišnjoj razini manja je, doduše, za otprilike pet posto, ali lipanj je bio bolji i od lani i od onoga što smo mi planirali, dok je srpanj zasad koji postotak lošiji u dijelu popunjenosti kreveta, a kolovoz je za sad u najavama najbolji otkad je hotel, prije osam godina, otvoren. Već duži niz godina najbolje rezultate postižemo u rujnu i listopadu te su i naša marketinška sredstva usmjerena upravo na to razdoblje, kazala je Rušnjak dodavši kako povratne informacije njihovih gostiju jesu pozitivne, ali da gotovo svi ističu kako su im cijene smještaja u Zadru prihvatljive, dok cijene ostalih usluga, osobito svježih namirnica i ugostiteljskih usluga, ponekad premašuju i cijene u njihovim domicilnim zemljama.

– Osobno smatram da se hrvatski turizam mora iz temelja mijenjati i vratiti na »tvorničke postavke«, pravilnicima odrediti tko što smije i gdje plasirati, osobito u dijelu cjenovne politike smještaja gdje je nedopustivo da objekt visoke kategorije bude plasiran na tržište po cijenama jednakima, pa čak i nižim od objekta najniže kategorije, a što je slučaj na cijeloj jadranskoj obali, upozorila je Rušnjak.

Platežna moć

Ipak, dodala je cijene ugostiteljskih usluga diktiraju i dobavljači kojima opet cijene diktira tržište i tako se vrtimo u začaranom krugu, a nauštrb gostiju. Uz to, valja imati na umu kako se platežna moć gostiju bitno smanjila.

– Ono što do sad nismo imali, osobito u ovakvim objektima visoke kategorije i specifične usluge, jest cjenkanje gostiju. Ugostiteljska ponuda nije interesantna gostima koji dolaze ove godine, traže se ćevapčići i hamburgeri, a domaća i tradicionalna kuhinja im je cjenovno nedostižna. Gosti koji traže luksuznije brodske izlete ili ekskluzivne restorane ove se godine broje u promilima. To možemo smatrati pokazateljem kako se vraćamo natrag na masovni turizam kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća, za što mislim da nikome nije intencija. Kolege iz restorana i s recepcije izrazito su nezadovoljni napojnicama kojih već neko duže vrijeme nema u iznosima na koje smo, možda pomalo i razmaženo, navikli, zaključila je.

U svakom slučaju, statistički podaci prikupljeni putem sustava e-Visitor, pokazuju kako je od početka godine Zadar posjetilo više turista nego u istom periodu prošle godine.

– Za grad Zadar imamo porast od jedan posto u broju gostiju, odnosno 1,5 posto u noćenjima. S obzirom na to da su prognoze uvijek oprezne jer je nemoguće predvidjeti sve što se može dogoditi, a bilo je zabrinutosti i zbog globalnih zbivanja i zbog rasta cijena, mislim da možemo biti zadovoljni, smatra Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice Grada Zadra.

A rastu turističkog prometa nada se i velik dio hotelijera i ugostitelja, naročito oni koji su tek za ovu sezonu otvorili svoja vrata. Među njima je i luksuzni hotel Hyatt koji bi, prema najavama i nadanjima, trebao imati veliku ulogu u kvalitativnim pomacima u turističkoj slici grada.

– Pomaci su već vidljivi, čini mi se da su najbrže reagirale agencije s ponudom izleta, sve je veća ponuda kvalitetnih, autentičnih izleta koji stvaraju doživljaj. To vidimo i kroz sustav mjerenja IQM gdje su gosti agencije ocijenili s visokom ocjenom od 98 na ljestvici do 100. Puno ljudi misli da gostima više platežne moći moramo ponuditi luksuzne marke i da, ako toga nema, nemamo ni pravu ponudu za te goste. To jednostavno nije istina. Ako pružimo autentičan doživljaj, domaću hranu, nešto što ne mogu probati u sljedećih deset gradova koje će posjetiti – onda itekako imamo »konja za utrku«, zaključila je Bencun.