Povijesna utvrda Kaštelina: priča o strahu, nadi i opstanku

Kao jedna od najvažnijih znamenitosti otoka Vira, među prirodnim ljepotama i slikovitim plažama, posebno se ističe mletačka utvrda Kaštelina. Smještena na rtu Kozjak, gdje more uporno oplahuje njezine kamene zidine, Kaštelina i danas prkosi zubu vremena kao nijemi svjedok burnih povijesnih događaja i neizvjesnih vremena koja su oblikovala ovaj kraj. Sagrađena u doba stalnih prijetnji, ova kamena utvrda služila je kao obrambeno utočište za stanovnike otoka Vira i obližnjeg Nina. Kako nam objašnjava Srđan Liverić, direktor Turističke zajednice Općine Vir, s morske strane sigurnost su pružali mletački brodovi, dok je s kopna uvijek vrebala opasnost. Naime, Osmansko carstvo je krajem 15. i početkom 16. stoljeća bilo u neposrednoj blizini, uz prisutnost oslabljenog Mađarskog kraljevstva te Habsburškog vojvodstva koje su također bacili oko na ovaj strateški važan dio teritorija.

Veza s Ninom

– Vir je formalno pripadao Mletačkoj republici, zajedno sa Zadrom, ali u tom trenutku, vojne sile su predstavljale opasnost s kopnene strane. U to kaotično vrijeme, stanovnici su živjeli u strahu, Nin samo što nije pao, bojali su se, a ova utvrda je trebala osigurati njihovu sigurnost. Pretpostavlja se kako to nije bilo trajno rješenje, ali u slučaju da Osmanlije dođu bilo je dobar zaklon u dvije kule i tri etaže, gdje su stanovnici trebali pričekati brodove koji bi došli u spas, kazao je Liverić.

Do utvrde vode dva puta, jedan uski puteljak između suhozida, i drugi, uz plažu po stijenama. Mi odabiremo ovaj zapadni put uz suhozide, a nakon nekoliko minuta šetnje uz pjesmu cvrčaka, hodajući kroz borovu šumu pred nama se otkriva veličanstvena Kaštelina.

Što se tiče stanovništva koje je obitavalo na otoku, ono je bilo vrlo malobrojno i uglavnom siromašno, obrađivali su polja i bavili se stočarstvom. Sama utvrda duga je gotovo 40 metara, ima dvije kule, a unutar zidina nalazilo se nekoliko zgrada, uključujući skladišta za hranu i oružje, te nastambe za posadu. Kula je na istočnoj strani sačuvana do visine približno 10 metara, kvadratnog je tlocrta, s vidljivim tragovima međukatnih konstrukcija koji ukazuju o podjeli na prizemlje, prvi i drugi kat. Na zapadnoj strani sačuvani su ostaci ulazne kule i zgrade za boravak ljudi u zbjegu.

Iako još definitivno nije potvrđeno kada je virska Kaštelina sagrađena, s određenom dozom sigurnosti može se tvrditi kako nije nastala u prvoj polovici 17. stoljeća, kako se dosad uglavnom tvrdilo, već znatno ranije, što potvrđuje najstarija karta cijelog okruga Zadra i Šibenika (Tutto Cótado di Zara et Sebenico, 1522. godine), koju je napravio glasoviti mletački kartograf Mateo Pagano, a na kojoj se vide kule i bedemi upravo na južnom rtu otoka Vira. Također, sudbina virske Kašteline bila je usko vezana uz sudbinu grada Nina na čijem se teritoriju nalazila. Mleci su zbog lošeg položaja i katastrofalnog stanja bedema namjeravali napustiti i porušiti Nin već u 15. stoljeću, a to je značilo kako bi cjelokupno stanovništvo s teritorija Nina moralo pred neprijateljem potražiti sklonište negdje drugdje, a ne iza bedema Nina. Stanovnicima otoka Vira, jedino i najbliže sklonište bila bi Kaštelina.

Srđan Liverić, direktor Turističke zajednice Općine Vir

Početak Virske noći

– Ona je morala nastati ranije, jer na jednoj, najstarijoj karti zadarskog i šibenskog kraja stoji ucrtana utvrda. S obzirom na to da je tad ucrtana, vjerojatno je i sagrađena godinama prije jer su cijelo vrijeme prijetili napadi četiriju velikih sila koje su bacile oko na teritorij. U tom kaosu, Dalmacija i Vir su živjeli dvjesto godina, a uz sve te opasnosti utvrda je služila i kao obrana od uskočkih brodova koji su sijali strah, objašnjava Liverić.

Pretpostavka kako je Kaštelina starija nego što se misli potkrjepljuje se krilatim lavom svetoga Marka, simbola Venecije, koji se nalazi na jednoj od kula Kašteline.

– Stilizacija ovog mletačkog lava, republike koja osvaja prostor, sugerira da je iz druge polovine 15. stoljeća, kao i plemićki grbovi iznad ulaznih vrata u Kaštelinu, a koji su pripadali mletačkim familijama Molin, Michiel i Grisogono. U tom periodu, utvrda je bila u punom sjaju. Početkom 17. stoljeća, mletački dužd dodjeljuje otok Vir mletačkom plemiću Vuku Crnica, koji je kasnije i otkupio Vir. Obitelj Crnica je dugo držala otok, do 19. stoljeća kada dolazi u posjed obitelji Bakmaz, sve dok jedna potomkinja, Augusta Obradović, nije prodala posjede virskim obiteljima. Tako je 89 obitelji kupilo otok, izmjerili su sve konopom i podijelili što će kome ići. Nakon toga, Vir je privatan otok, ispričao je Liverić dodavši kako se ta kupovina odvila 13. kolovoza 1908. godine, što se danas obilježava tradicionalnom »Virskom noći«, najvažnijom kulturnom manifestacijom za vrijeme turističke sezone.

Svjedok prošlosti

S vremenom, Kaštelina je nakon prestanka opasnosti od Osmanlija tijekom 18. stoljeća izgubila funkciju i od tada propada, gubi sjaj – do urušavanja. Od potpunog rušenja spasila ju je konzervatorska intervencija koja je uključivala zazidavanje svih oštećenih dijelova utvrde i dozidavanje srušenih ondje gdje je bilo dovoljno elemenata za njihovu rekonstrukciju koja je trajala od svibnja 2001. do travnja 2002. godine. Obnovu je iniciralo Vijeće Turističke zajednice Općine Vir i Općina Vir, a Kaštelina je s vremenom postala nezaobilazna postaja svih posjetitelja otoka.

Danas, stoljećima kasnije, Kaštelina stražari nad znatiželjnim posjetiteljima i zaljubljenicima u povijest koji na njezinim zidinama traže tragove prošlih vremena, a direktor Liverić otkriva kako se radi na projektu koji će dodatno obogatiti kulturni život Virana pod okriljem utvrde.

– Uz naš Virski most, Kaštelina je virski biser, vrlo važan simbol otoka jer ovakvih građevina na otoku zaista nema. Utvrda je prekrasna, neobična, na prekrasnom mjestu i zato je plan da se, uz konzervatorske naputke, još više otvori za javnost na način da se osmisli prostor koji bi služio u turističke, kulturne svrhe. Činjenica je da se ovdje može postaviti bina ili urediti prostor za nastupe, recimo dalmatinskih klapa, zborova ili KUD-ova koji bi našim posjetiteljima u prekrasnom ambijentu podno utvrde predstavili komadić Dalmacije, kazao je Liverić.

Kaštelina na otoku Viru je neprocjenjiv svjedok prošlih vremena, očarat će vas svojom jednostavnom ljepotom i bogatom poviješću, uz mir i šum valova, koji je zamijenio nekadašnji odjek oružja, nesigurnosti i kaosa. Uz planirano uređenje i pomno osmišljen kulturni program, budućnost Kašteline je blistava.