Ustavni suci glasanjem sami sebi produžili mandat, u tome ne vide ništa loše

Ustavni suci su većinom glasova odbacili zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom odluka od 6. prosinca prošle godine o produljenju mandata desetero sudaca Ustavnog suda kojima je istekao mandat.

Ubrzo nakon te kontroverzne odluke, motivirane odgađanjem za jedan dan glasovanja u Saboru o deset novih sudaca, 34 oporbena zastupnika zatražila su ocjenu njezine ustavnosti, smatrajući da je prekršen Ustav budući da se u njemu ne navodi mogućnost ovakvog produljenja mandata.

Izuzeće od glasovanja

No, većina u Ustavnom sudu je presudila da je sve to ipak bilo u redu. Pritom je zanimljivo da je među sedmero sudaca koji su digli ruku za takav zaključak i četvero njih koji su 6. prosinca podržali osporavanu odluku – Miroslav Šeparović, Mato Arlović, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović.

Troje ustavnih sudaca koji su tada bili protiv, a i danas obnašaju tu dužnost, Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec, izuzeli su se od glasovanja, što je bilo i u skladu sa zahtjevom opozicije.

Šeparović i istomišljenici objasnili su da nije bilo potrebno da učine isto, premda Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da se sudac »ne može uzdržati od glasovanja, osim u slučaju kada je sudjelovao u donošenju zakona, drugog propisa ili odluke koji su predmet odlučivanja«.

Stav je većinskih sudaca da su svi mogli glasovati, pogotovo zato što se u suprotnom ne bi moglo donijeti odluku jer bi se od 13 sudaca, sedmero izuzelo budući da su to bili i 6. prosinca.

Što se tiče merituma, Ustavni sud je prihvatio stajalište da izvješće Saboru, a to je bila forma u kojoj je provedeno produljenje mandata, uopće nije podložno ustavnosudskoj kontroli.

Naime, Ustavnim zakonom definirano je da Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom te odluka i rješenja donesenih u ustavnosudskim postupcima za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Izvješće, međutim, ne spada čak ni u druge propise, a takvo tumačenja »predstavlja dugogodišnju i stabilnu praksu Ustavnog suda«.

Šeparović, Arlović, Mlinarić i Šumanović su u zajedničkom podupirajućem mišljenju pojasnili čime su se vodili kada su prije sedam mjeseci podržali produljenje mandata.

»Ustavni sud usvojio je predmetno izvješće jer Hrvatski sabor, iz razloga političke prirode, u ustavnom roku koji istječe na dan donošenja Izvješća Ustavnog suda nije izvršio svoju ustavnu obvezu te izabrao deset sudaca Ustavnog suda kojima toga dana istječe mandat.

S obzirom na to i na predstojeće predsjedničke izbore ozbiljno je prijetilo nastupanje ustavne krize jer država bez Ustavnog suda ne bi mogla funkcionirati u skladu s Ustavom.

Stoga i nismo sebi produžili mandat, niti nam je to bio cilj, već smo kao odgovorni suci Ustavnog suda samo odlučili da će Ustavni sud nastaviti s radom u tadašnjem sastavu do izbora sudaca Ustavnog suda, čime će Ustavnom sudu biti omogućeno donošenje odluka iz njegove nadležnosti«, naglašava se u podupirućem mišljenju.

Izdvojena mišljenja

Četvorica ustavnih sudaca izražavaju čuđenje što su neki njihovi kolege početkom prosinca smatrali da »država može funkcionirati i bez Ustavnog suda jer njegove nadležnosti mogu preuzeti redovni sudovi«.

»To je točno, ali zaboravljena je jedna važna ‘sitnica’, a to je da je za takvo stanje i takvu promjenu potrebna prethodna izmjena Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu za koju je potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, dakle, ista ona koja je potrebna i za izbor ustavnih sudaca«, upozoravaju Šeparović, Arlović, Mlinarić i Šumanović.

Tri sutkinje koje su glasovale protiv odbacivanja oporbenog zahtjeva napisale su izdvojeno mišljenje, posebno Biljana Kostadinov te Sanja Bezbradica Jelavić i Maša Marochini Zrinski.

Biljana Kostadinov ocjenjuje da »postoji mogućnost da bi osporena odluka mogla poslužiti kao presedan«, znači da se i u travnju produlji mandat sucima kojima završava, Šeparoviću, Arloviću i Selanecu.

Ona je na primjeru Gabona opisala dalekosežne posljedice koje mogu nastupiti »kada ustavni sud pristupa tumačenju ustava bez jasnih procesnih kriterija i temeljem općenitih načela«.

Ustavni sud Gabona je 2018., u uvjetima blokade parlamenta, vlade i ustavnih tijela, unatoč protivljenju opozicije, jednostavno dopisao Ustav na način da je u njega ugradio odredbu prema kojoj predsjednika, koji je u to vrijeme zbog moždanog udara bio spriječen u obnašanju dužnosti, predsjednik Vlade ili potpredsjednik Republike mogu zamijeniti u Ministarskom vijeću.

»Činjenice tog predmeta mogle bi biti poučne. Rizik zlouporabe ovlasti tumačenja ustava od strane ustavnog suca stvaran je u okolnostima opasnosti za opstanak državnih institucija, potrebno ga je uvijek iznova procjenjivati«, istaknula je ustavna sutkinja Biljana Kostadinov.