Ronilačke lokacije bez ribolova oživljavaju morsku bioraznolikost

Zaštita podmorja kroz tzv. »no take« zone učinile bi hrvatski ronilački turizam puno atraktivnijim, a koristi bi osjetili svi, od škola ronjenja do ribara i lokalne zajednice. Riječ je o posebnom obliku zaštite koji u potpunosti zabranjuje bilo kakvo iskorištavanje podmorja radi zaštite ekosustava i kulturnih dobara, što se pokazalo odličnim u očuvanju biološke raznolikosti.

Ova vrsta zaštite u pravilu nailazi na otpor malih ribara, no za njih je zapravo odlična vijest jer obnovom ribljeg fonda prestaje djelovanje tzv. izlijevanja ribe u susjedna područja gdje je dopušten lov. Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da je biomasa u zaštićenim područjima u prosjeku veća za 670 posto nego u susjednim nezaštićenim područjima, navodi se na stranicama HGK.

Ronilačke atrakcije

Ribe iz zaštićenih područja žive dulje i veće su od jedinki iz okolnog nezaštićenog mora, a upravo bi veličina mogla biti tajna brzog obnavljanja populacije. Istraživanja su, naime, pokazala da veći primjerci ribe daju puno više ikre.

A koliko koristi donosi ronilački turizam, pokazuje primjer Egipta koji je pametnom politikom zaštite podmorja postao jedna od vodećih svjetskih destinacija za ronjenje. Danas im, primjerice, ronilačka atrakcija i olupina brodoloma SS Thistlegorm donosi više prihoda od svjetski poznatih piramida u Gizi.

Prema nedavnoj studiji Market Business Insights Research (koja procjenjuje veličinu tržišta, trend i prognozu do 2032. godine) objavljenoj na Globalnom tržištu ronilačkog turizma očekuje se da će globalno tržište ronilačkog turizma doživjeti nevjerojatan rast do 2032. Ronjenje s maskom i disalicom, poznato i kao snorkeling, u stalnom je porastu.

Istraživanje podmorja i promatranje podvodnog svijeta – uz pomoć samo maske i disalice – uzbudljiv je i lagan sport, prikladan za gotovo sve dobne skupine što ga čini izvrsnom ljetnom obiteljskom zabavom.

Foto: Arhiva ZL

Turistička zajednica Istarske županije i primorske lokalne turističke zajednice poluotoka, implementirale su ovaj novi turistički proizvod koji razveseljava ljubitelje morskog plavetnila. Prakticirajući snorkeling, posjetitelji Istre mogu otkrivati tajanstveni podvodni svijet i uživati u njihovoj ljepoti na novi način.

Projektu je pristupilo mnogo istarskih destinacija, a njihova obala i prateće mikrolokacije proteklih su godina pomno istražene i sondirane. Zabilježene su također geomorfološke karakteristike, dubina, flora i fauna, kako bi konačno bile odabrane najživopisnije i one pogodne za snorkeling.

U sklopu službenog portala, Turistička zajednica Istarske županije kreirala je poseban specijalizirani portal koji sadrži detaljne informacije o ovom sportu, pravilima ponašanja i mjerama opreza te detaljne opise lokacija uz popratne fascinantne podvodne fotografije. Osmišljene su također informativne table koje prezentiraju sadržaj svake od lokacija. Table su postavljene na nosačima koji podsjećaju na disalicu.

Stručna vodstva

Područje Turističke zajednice Općine Marčana ima vrlo razvedenu obalu, skrovite plaže, uvale, divlje ljepote oplakane bistrim morem. Ovdje su označene dvije snorkeling lokacije: na Krničkoj plaži i u uvali Školjić u Kavranu. Poznato je da su outdoor aktivnosti, pa tako i snorkeling, vrlo atraktivne, pogotovo kada su prilagođene široj skupini posjetitelja – plivačima i kada ne zahtijevaju posebnu opremu.

Doživljaj je moguće dogovoriti direktno sa snorkeling vodičem. Obilazak traje 60 minuta, a uz uvodni obalni brifing o svakoj lokaciji i osnovnim pravilima snorkelinga – načinu plivanja, zarona, izjednačavanja pritiska i ostalih pravila ponašanja u moru – obuhvaća brojne zanimljivosti, povijesne činjenice, legende i informacije o prirodnim morskim zajednicama.

Foto: Pixabay

Poticanje na istraživanje i edukaciju ujedno je i proces učenja, prenošenja znanja i jačanja ekološke svijesti te zasigurno luči pozitivne rezultate u smjeru održivog turizma, u skladu s prirodom i zajednicom. Lokacije su označene na Google kartama što svakome pruža mogućnost jednostavnog pristupa informacijama te da se samostalno uputi u snorkeling podvodnu avanturu. Svaka lokacija označena je tablom na kojoj je QR kod koji pruža dodatne upute i informacije.

Plaža Školjić smještena je 2,5 km od Kavrana vozeći se lokalnom cestom koja pruža predivan pogled na Kvarner i otok Cres. Postoji nekoliko makadamskih puteljaka koji vode do ove lokacije, a jedan širi odvojak prepoznaje se po asfaltiranom početnom dijelu puteljka koji se nastavlja bijelim putem do same plaže.

Plaža ima maleno žalo sa sitnim oblucima, dok je ostatak uvale okružen stjenovitim pločama s malim uvučenim odjeljcima za one koji vole privatnost. Iz svakog kutka ove plaže puca pogled prema otoku Cresu. Na lijevoj strani uvale, gledano prema moru, vidi se kosina stijena koje vrlo oštro padaju u more, no i na toj strani ima odličnih mjesta za odmor.

Prekrasne lokacije

Tu se skriva i jedan mali kanjon, usjek, s impozantnim kamenim stupom iza kojeg sramežljivo proviruje maleno žalo s oblutcima i predivnom klisurom prošaranom zlatnom i narančastom bojom. Dno plaže započinje sitnim oblucima koji postepeno padaju na kameni plato. Na južnoj strani uvale na dubini od pet do šest metara vidljiv je zanimljiv oblik stijena koje s površine nalikuju potonulom molu.

Krnički porat je luka podno Krnice duboko uvučena u kopno i dobro zaštićena od juga i bure. Nekoć je tu bila postaja austrougarskih žandara, a kasnije i talijanske finance jer u nju su pristajali trgovački brodovi iz cijelog sjevernog Jadrana u potrazi za sigurnim utočištem i razmjenjivali su robu i ulov.

Danas je dom ribaricama i brodicama, a dodatnu posebnost daju joj prekrasne plaže smještene na njezinoj sjevernoj obali do kojih se dolazi kratkom šetnjom od tek nekoliko minuta po bijelom putu. Na kraju puta nalazi se nekoliko kućica i malo žalo s oblucima, klupicama i hladovinom za one koji prvi stignu.

Foto: Pixabay

Ova snorkeling lokacija proteže se od malog žala preko prve do druge plaže. Dno u plitkom posuto je malim kamenčićima, dok je u dubljim dijelovima prekriveno većim kamenjem raznih oblika koji poput slapa padaju na pješčano dno zaljeva. Na plitkim dijelovima, osobito kod malog žala, mogu se vidjeti veće kamene gromade među kojima se skrivaju jata sitnih ribica.

Promicanje održivosti

Istražujući dno u plitkim dijelovima, uzduž obalne linije, primjećuju se stjenovite brazde obrasle smeđim algama poput malih šumica sa stabalcima i grančicama koje se njišu s valovima. One su znak zdravog i čistog mora, a odličan su zaklon raznim morskim bićima.

Ovim projektom potiče se inkluzivan i pristupačan turizam jer snorkeling, u većini slučajeva, mogu prakticirati i osobe s umanjenim fizičkim sposobnostima, stoga su i informativne table kreirane i prilagođene također ranjivim skupinama, odnosno za osobe s posebnim potrebama koje koriste invalidska kolica.

Uz navedeno, tko prakticira snorkeling može usvojiti održive prakse koje se preporučuju putem specijalizirane web stranice, a sve kako bi se smanjio utjecaj na okoliš te zaštitilo podmorje. To uključuje promicanje odgovornog ponašanja, provođenje smjernica za zaštitu osjetljivih ekosustava i poštivanje propisa. Integriranjem održivih praksi u operacije snorkelinga, turizam može koegzistirati s naporima za očuvanje podmorja i smanjiti negativne utjecaje na morske ekosustave.

Razvoj ovakvog proizvoda može dovesti i do ekonomske koristi za lokalno gospodarstvo tako da se stvore nove prilike za zapošljavanje, primjerice lokalnih vodiča koji mogu pružati usluge obilaska uz istovremeno poticanje zaštite morskog okoliša.

Ronilački park

Grčko Ministarstvo kulture i sporta osnovalo je u kolovozu 2024. novo tijelo naziva ‘Roni u Grčkoj’ čiji je cilj pretvoriti zemlju u vrhunsku svjetsku destinaciju za ronjenje na dah, sport koji su prihvatili milijuni ljudi. Grčka već ima nekoliko škola ronjenja na dah, a svake godine se otvaraju nove.

Mediji su krajem siječnja izvijestili o planiranom otvaranju zapanjujućeg podvodnog parka na Kreti, jedne od najuzbudljivijih budućih europskih atrakcija za ljubitelje ronjenja. Ronilački park u izgradnji nalazi se u Ombros-Gialosu u pokrajini Chania. Sadržavat će umjetne grebene na više od 60.000 četvornih metara, s 37 posebno dizajniranih struktura umjetnih staništa i dva potopljena ratna broda.

Park će posjetiteljima nuditi čarobnu podvodnu avanturu s mogućnošću ronjenja na dubinama između osam i 25 metara. Postojat će tri različite ronilačke rute, a prostor će biti obogaćen umjetnim grebenima koji će poboljšati okolnu floru. Nakon grebena, u to područje bit će premještena i dva broda ratne mornarice čime će se stvoriti fantastični uvjeti za ljubitelje ronilačkog turizma.

Autor: Blanka Kufner/HINA