Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

BEDEMI

"Zagrli Zadar" u slavu Liste svjetske baštine

09.07.2025. 13:38

Foto: Mate Komina



Stoljetni zaštitnici Zadra – bedemi, slave osmu obljetnicu upisa na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine, što je za zadarski fortifikacijski sustav označilo novo sutra – u očuvanju, ljepoti, ali i važnosti za grad. Ova se obljetnica ponovno slavi zanimljivim programom Zagrli Zadar, koji traje kroz mjesec srpanj, a osim toga širi se i na još jedan prepoznatljiv zadarski simbol – barkajole, za čiju je tradiciju pokrenut postupak upisa na listu nematerijalne baštine RH.


Ovogodišnji program, posvećen Miljenku Domijanu, koji je cijelu karijeru proveo radeći na zaštiti i promociji kulturne baštine, još jednom podsjeća kako je Zadar u povijesti bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa.


Obrana grada na Poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata – remek djelo visoke renesanse, moćne bedeme i bastione.


Obnova pročelja




Tim je povodom zadarski gradonačelnik Šime Erlić kazao kako je za Zadar važno, osim što nam je upis u UNESCO donio globalnu prepoznatljivost, nastaviti čuvati naše kulturne spomenike i štititi ih na najvišim standardima.


– Snažan je to poticaj da nastavimo ulaganja u našu baštinu. Uređenje crkvice sv. Stošije na Putnamici te sanacija utvrde Forte samo su neki od važnijih zahvata koje smo realizirali zahvaljujući ovom upisu.


S druge strane tu su brojna zanimljiva događanja na lokacijama zaštićenih kulturnih dobara, što znači njihovu promociju i prepoznatljivost, kazao je Erlić te dodao kako je pokojni Miljenko Dojiman svoju karijeru posvetio upravo tome da naša baština ima svoje zasluženo mjesto u povijesti grada.


– Na nama je zato da nastavimo njegova nastojanja, te povežemo građane s baštinom koja ih okružuje. Planom upravljanja destinacijom te određenjem opteretivog kapaciteta, napose stare gradske jezgre i novim konzervatorskim zahvatima u budućnosti želimo osigurati održivost naše stare jezgre kao i podizanje kvalitete života unutar zidina.


Radimo na tome da stvorimo okvir koji će omogućiti nastavak ulaganja u Poluotok, napose u pročelja i fasade u povijesnoj jezgri, kroz novi javni poziv za sufinanciranje uređenja pročelja u sklopu baštinskog kompleksa grada, najavio je Erlić.


Istaknuo je još jednom i projekt “Citadela Nova”, projekt rekonstrukcije i dogradnje radioničkog dijela stare Tehničke škole u koji se Sveučilište upustilo nakon uspješne provedbe projekta obnove same zgrade škole. Tu su i projekt perivoja Citadela i Trga sv. Frane, kao primjeri kompleksne obnove i revitalizacije u staroj jezgri.


Renata Margaretić Urlić uime Ministarstva kulture i medija podsjetila je na važnost posla koji je Domijan napravio kako bi zadarski fortifikacijski sustav ušao na UNESCO-ovu listu.


– Brigom o spomeničkoj baštini osiguravamo njezino održavanje za buduće generacije. Uz desetke lokacija i običaja koji su posebno istaknuti na svjetskoj razini, moramo govoriti i o njihovoj vrijednosti, ali i svrsi same zaštite i promocije kulturne baštine koja služi građanima, kazala je Urlić.


Promocija barkajola


– Program je otpočeo izložbom “Brodolom Mijoka”, koja je već postavljena u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju, a nastavlja se izložbom “Susret između obala”, kojom se ističu napori da se zadarski barkajoli upišu u Registar nematerijalne baštine RH, dodala je pročelnica za kulturu i sport Dina Bušić.


Zadar barkajoli neraskidivo su vezani za grad. Svakodnevno prisutni u zadarskoj povijesnoj luci, od svitanja do kasnih večernjih sati, zadarski barkajoli danas su jedan od prepoznatljivih simbola Zadra, a za Zadrane su vitalni dio svakodnevnog života te živa tradicija koja se prenosi stoljećima.


Taj je tradicijski obrt lokalna kulturna baština, specifična vrsta javnog prijevoza u kojoj naraštaji istih obitelji rade kao lađari i prevoze putnike s jedne obale zadarske gradske luke na drugu.


Povezujući dvije strane grada, Poluotok i kopno, barkajoli na simboličan način spajaju stari i novi Zadar, stari dio grada na Poluotoku i nove četvrti na kopnu te održavaju tradiciju u modernom vremenu.


Udruga turističkih vodiča “Donat” u dva će navrata kroz interaktivnu šetnju bedemima građanima predstaviti njihovu povijest i značaj, dok će u Znanstvenoj knjižnici Zadar biti predstavljena izložba tiskarskih rariteta iz njihova fonda.


Na kraju programa, u sklopu Glazbenih večeri u Sv. Donatu, u Zadar stižu pobjednici Međunarodnog glazbenog natjecanja “Citta di Palmanova”, još jednog grada, koji je u isto vrijeme kad i Zadar upisan na Listu svjetske baštine.


 


 



Autor: Nikolina Lucić