[FOTO] Otvorene su 65. jubilarne Glazbene večeri u Sv. Donatu

Svečanim koncertom Simfonijskog orkestra HRT–a, uz gostovanje Zadarskog komornog orkestra i Zadarskog plesnog ansambla otvorene su 65. jubilarne Glazbene večeri u svetom Donatu. Bogat i raznolik program ljubitelje će klasične i ozbiljne glazbe tako u riznici zadarske povijesti oduševljavati sve do početka kolovoza. S obzirom na okruglu obljetnicu koja se slavi, tema ovogodišnjeg festivala su žene u glazbenoj umjetnosti, jer, u svim svojim pojavnostima i ulogama u umjetnosti, savršeno odgovara činjenici da Večeri ove godine okupljaju brojne sastave koje vode upravo žene.

Važna je stvar da se ove godine, osim važne obljetnice sami Večeri, obilježavaju i rođendani Zadarskog komornog orkestra i Hrvatskog baroknog ansambla, koji nikada nije nastupao u Zadru.

U svom 65–godišnjem životu festival je, uvijek uz snažnu podršku Grada, prošao kroz razne mijene i koncepcije. Bilo da ga se gleda kao festival glazbe ili umjetnički festival općenito, živio je u trenutku koji je sklon širokom zagrljaju.

Uz čin svečanog podizanja zastave uz veličanstvene “Fanfare” Antuna Doličkog, te hommage zadarskom dirigentu, skladatelju i pedagogu Šimi Dešpalju, izvedbom njegove “Mobe”, posjetitelji festivala ponovno su uronili u glazbenu bajku, koju sa sobom donosi.

Bajkovita suita “Šeherezada” Nikolaja Rimski – Korsakova, označila je uvod u još jedno uzbudljivo glazbeno ljeto, a plesalo se i u čast obljetnice skladatelja Mauricea Ravela izvedbom njegovog planetarno popularnog i zanosnog djela “Bolero”.

Umjetnička ravnateljica Ivana Kuljerić najavila je program otvorenja festivala, kao i njegov iznimno bogat program

– Cure iz Zadarskog plesnog ansambla svojim su nastupom “Bolero” zapalile pozornicu, a simbioza plesa i orkestra, želeći u prvi plan staviti zadarske umjetnosti, plesači su se pokazali kao savršeni partneri u suradnji.

Naš Ivan Repušić odmah je pristao na ovu tešku, logistički zahtjevnu ideju, jer bitno nam je bilo pokazati širinu programa, te mogućnosti fuzije klasične glazbe s modernom umjetnošću. Kultni je ovo kulturni događaj, festival za Zadrane, građen godinama od strane zadarskih umjetnika.

Prezentiramo nove umjetnike i suradnje, ali i ranu glazbu, te klasične forme. Živa je to glazba, koju publika itekako treba tumačiti, poručila je. Festival i Ansambl gradio je grad i njegovi građani.

– Mnogi zadarski umjetnici stasali su u okvirima ovog festivala. Glazba nije muzej, ona je živa materija. S više od 20 događanja, te kroz različite vidove umjetnosti, Zadru, košnici posjetitelja i kulture, Večeri savršeno odgovaraju, smatra Kuljerić.

Otvorenju je nazočila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazavši kako su Večeri vrijedna nacionalna kulturna tradicija.

– Posebno se i dalje sjećamo našeg Pavla Dešpalja, ali valja istaknuti i sve umjetnike koji sudjeluju u organizaciji ovog festivala. Pravi je ovo poklon za Zadrane. Ljubav obitelji Dešpalj prema glazbi i Zadru rodila je ovaj izvrstan festival. Velike svjetske karijere i umjetnici upravo se zato vraćaju u Zadar, te Večerima daju pečat izvrsnosti.

Dokazuje to još jednom i ovogodišnji ambiciozni program. Veselimo se zato ljepoti klasične i rane glazbe ove lijepe ljetne večeri. Maestro Repušić svih 20 godina s velikim entuzijazmom ne samo da stiže voditi Zadarski komorni orkestar, već i za ovo svečano otvorenje dirigirati Simfonijskim orkestrom HRT – a, poručila je ministrica.

Po prvi su se put, zajedno na pozornici tako združila dva orkestra, a Zadarski komorni orkestar, kao i Večeri, slave 65. rođendan.

Selektorica programa rane glazbe Katarina Livljanić najavila je ovogodišnju premijeru.

– Donat je kriv zašto se ja bavim ranom glazbom. Ovaj festival godinama upravo u ovom polju okupljao najvažnije svjetske umjetnike u polju rane i barokne glazbe. Kroz tri programa, koncerte i film, pokušat ćemo predstaviti uspješne primjere barokne glazbe, te najvažnije umjetnike u tom polju, koje smo uspjeli dovesti u naš lijepi grad, poručila je Livljanić.

Najpoznatiji zadarski festival klasične glazbe ovo se ljeto vratio u svom 65. izdanju, koje svojim reproduktivnim, muzikološkim, istraživačkim i edukativnim programom međunarodnog karaktera nastavlja njegovati i promicati umjetničke vrijednosti i naslijeđe hrvatske i svjetske glazbene baštine uz dvije programske odrednice – komornu glazbu uz naglasak na rad Zadarskog komornog orkestra te ranu to jest srednjovjekovnu i renesansnu glazbu s posebnim naglaskom na lokalnu i nacionalnu baštinu istog područja.

Danas Glazbene večeri u Sv. Donatu uživaju ugled najstarijega zadarskog festivala i jednoga od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala, a zahvaljujući njima, crkva sv. Donata, simbol Zadra, prepoznata je kao jedna od najvažnijih europskih glazbenih pozornica.

“Bolero”, najpoznatije djelo francuskog skladatelja Mauricea Ravela, do dan danas plijeni svojom snagom i svježinom te se izvodi se na svim svjetskim pozornicama. Zadarski plesni ansambl je za obilježavanje tridesete godišnjice postojanja odabrao upravo ovo djelo zbog svoje izuzetne upečatljivosti, a također, kao izazov.

– Sinergija ovog festivala i Komornog orkestra priča najljepšu priču o onom čime se u Zadru najviše ponosimo. Čuvar zadarske tradicije i klasične glazbe, čini naš grad gradom kulture. Mjesto je mnogih uspomena i emocija, ali i naša identitetska osnovica. Promocija domaćih izvođača najvažnija je poruka ovog festivala, kao i promocija zadarskih umjetnika, zaključio je Erlić.

Od osnutka 1961. godine na ovamo, Glazbene večeri u Sv. Donatu postale su nezaobilazan festival za ljubitelje klasične i rane glazbe. Pokrenute su zahvaljujući entuzijazmu tadašnjeg mladoga glazbenika, danas jednog od najvećih hrvatskih dirigenata, Zadranina Pavla Dešpalja.

Na osnivanje Večeri potakle su ga dvije davnašnje želje – da Crkva sv. Donata postane koncertni prostor i da Zadar ponovno dobije svoj vlastiti orkestar. Dešpalj je osnovao Zadarski komorni orkestar koji je 1961. inauguriran na prvom koncertu Glazbenih večeri u sv. Donatu.