Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u lipnju iznosila 3,7 posto, nakon 3,5 posto u svibnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku objavljena u utorak. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, u lipnju su cijene usluga na godišnjoj razini porasle za 6,7 posto, a hrane, pića i duhana za 5,2 posto. Cijene energije porasle su za tri posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije skliznule za 0,4 posto.


Na pitanje novinara kakvog smisla imaju apeli Vlade o razumnom utvrđivanju cijena u turizmu s obzirom da je inflacija ubrzala početkom i ovogodišnje špice turističke sezone, Plenković je rekao da porast s 3,5 na 3,7 posto predstavlja relativno malu promjenu, no i rekao da je točno da se to i ove godine dogodilo.




Podsjetio je na višekratne apele i brojne sastanke sa svim relevantnim akterima iz hotelijerstva, ugostiteljstva, prehrambene industrije i maloprodaje, koji su upozoreni na “politiku cijena”.


Nismo više u dogovornoj ekonomiji i jednopartijskom sustavu


“Smatramo da smo mi s naše strane učinili sve što možemo. Vlada više nije u nekakvoj fazi dogovorne ekonomije i jednopartijskog sustava, pa da ćemo mi određivati cijene soba u hotelima, cijene menija u restoranima ili cijene pića u kafićima. To mi jednostavno u ovom tržišnom gospodarstvu ne možemo”, izjavio je Plenković nakon 31. svečane Akademije u povodu Dana Hrvatske obrtničke komore (HOK).


Još jednom je uputio “vrlo razumnu poruku svima koji su na tržištu” da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu te da i druge zemlje imaju more, otoke, plaže, hotele itd.


Značajan dio europskih turista odluku o ljetnoj destinaciji donosi na temelju cijena, stoga bi svi trebali biti razumni te “dimenzionirati odluke o cijeni usluga” na način da osiguraju da im ljudi dođu i dogodine, poručio je Plenković.


Apostrofirao je i danas predstavljene brojke o turističkim dolascima i noćenjima u prvih šest mjeseci, koje govore o 7,5 milijuna turista i 29,2 milijuna noćenja, što je po četiri posto više nego u istom lanjskom razdoblju.


Prema Plenkovićevim riječima, sezona ohrabruje, no nije poanta da efekti sezone imaju negativne reprekusije na domaće ljude, koji također moraju ići u dućan i voditi računa o svojim financijama.


“Zato apeliramo na sve da budu razumni”, ponovio je Plenković te podsjetio na brojne mjere i poteze Vlade, poput subvencioniranja cijena energenata, limitiranje cijena osnovnih proizvoda, brojna rasterećenja, reguliranje cijena goriva, podizanje plaća i mirovina itd.


Vlada učinila zaista mnogo


“Mi smo s naše strane, naš dio, zaista učinili mnogo i mislim da je malo toga ostalo u katalogu mjera što možemo učiniti (…) Mislim da smo mi tu paletu mjera potpora u zadnjih pet godina toliko usavršili da ne znam je li itko ikad mislio da će ijedna vlada, pogotovo naša, biti toliko ta koja osigurava tako široku mrežu”, poručio je.


Upitan vidi li uzročno-posljedičnu vezu između rasta plaća, pogotovo u javnom sektoru, i inflacije, predsjednik Vlade je odgovorio niječno.


Rekao je da je cilj svake politike i Vlade da se Hrvatska razvija brže u odnosu na ranije razdoblje, podsjetivši da je na početku mandata prve Vlade, 2016. godine, BDP po stanovniku Hrvatske iznosio 61 posto prosjeka EU-a, dok je to sada 78 posto, apsolutni BDP je od 2016. porastao sa 47 milijardi eura na izglednih 94-95 milijardi eura do kraja ove godine, dok je BDP po stanovniku bio oko 11.000 eura, a sada će biti oko 22.000.


Tu je i lanjski rast BDP-a od 3,9 posto, ovogodišnje procjene rasta se kreću oko 3,1-3,2 posto, uz rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost.


“To onda znači da hrvatska ekonomija pulsira”, ocijenio je Plenković, poručivši da se s članstvom u eurozoni, šengenskom prostoru, dosezanjem A kreditnog rejtinga (….) “postiglo sve ono što treba”.


Stoga, “makroslikom” je zadovoljan, no nezadovoljan je pojedinim elementima na “mikroslici”, referirajući se na spomenuti rast cijena u vrijeme intenzivne potražnje.


No, ponovio je da nismo više u sustavu koji je bio prije demokracije i tržišne ekonomije, pa Vlada jednostavno ne može, i da hoće, sve ograničiti.


“Treba pokazati širu društvenu odgovornost, ja to stalno govorim. Mi smo možda jedini akteri koji baš brinu o svim aspektima. Nema nijednog drugog koji brine o svim aspektima osim nas. A mi se trudimo onoliko koliko možemo”,  zaključio je Plenković.