U srcu, oku i objektivu vide Zadar kao svoj - novi dom

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana izbjeglica, u Gradskoj knjižnici Zadar svečano je otvorena izložba fotografija korisnika Volonterskog centra Zadar pod nazivom »Zadar – moj novi dom« koju organiziraju Udruga socijalnih radnika Zadar i Volonterski centar Zadar.

Ovom prilikom, predsjednica Udruge socijalnih radnika Zadar Ljiljana Fabac naglasila je kako se Svjetski dan izbjeglica prigodnim programom u Zadru obilježava treću godinu zaredom.

– Već treću godinu obilježavamo Svjetski dan izbjeglica različitim aktivnostima. Nastavili smo raditi na način na koji smo s izbjeglicama iz Ukrajine radili i prije, kroz različite radionice i tečajeve hrvatskog jezika. Danas, kroz ovu izložbu, možemo vidjeti njihovo viđenje Zadra i koliko se oni osjećaju dobrodošlima u ovom gradu, izjavila je Fabac dodavši kako su Zadrani prihvatili raseljene Ukrajince otvorena srca, budući da su i sami prošli kroz strahote rata.

Jedna od ukrajinskih izbjeglica koja se uspješno integrirala je Olha Luhova, majka dvoje djece koja tečno govori hrvatski i vlastitim angažmanom u zadarskom Volonterskom centru pomaže svojim sunarodnjacima u snalaženju i integraciji.

– Odlično nam je u Zadru. Djeca su ovdje zadovoljna, idu u školu i imaju svoje društvo, a ja imam posao. Uključila sam se Volonterski centar i upoznala puno ljudi. Moj sin je u Tehničkoj školi, a nada se kasnije i postati pilot. Naravno, fali mi moja zemlja i naša tradicija, ali zadovoljna sam Zadrom koji je sad naš novi dom, ispričala je Luhova.

Lucija Gobin, koja je uključena u rad s raseljenim Ukrajincima, predstavila je samu izložbu.

– Dobili su zadatak pomoću fotografija prikazati svoj novi dom, Zadar. Nastale su predivne fotografije iz kojih se vidi koliko im je Zadar prirastao srcu i koliko ga dobro poznaju. Promatrajući sve izložene radove, možemo reći da smo svi zajedno uspjeli u tome da Zadar bude jedna sigurna luka za raseljene osobe iz Ukrajine, iako to ništa nije išlo preko noći. Fotografije često nose i simbolično značenje pa su, u ovom slučaju, kamene građevine postale simbol nesalomljivosti ljudskog duha, a more mjesto sjećanja i opuštanja za mnoge od njih, kazala je Gobin.