Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

promocija cd-a

KLAPA IZ KONOBE "Obišli smo cijeli svijet kroz objektiv turista"

Autor: Vesna Benić

14.06.2025. 15:12
KLAPA IZ KONOBE

Foto: Vesna Benić



U kultnom i omiljenom zadarskom kafiću ABA, dugogodišnjem okupljalištu novinara, glazbenika, umjetnika i brojnih građana željnih dobre atmosfere, održana je promocija CD-a Alda i klape »Iz Konobe«. Događaj je organizirao Velimir Jelenić Vele, koji je otkrio kako unutar njihovih brojnih kulturnih druženja posebno mjesto zauzima upravo klapa »Iz Konobe«


– To su ljudi koji cijeli život pjevaju amaterski, iz ljubavi, za druženje – kako se kaže, »za lipe oči«. Ovom prilikom predstavljaju svoj prvi CD s dvanaest uglazbljenih pjesama. Gospodin Aldo Aras – Gazić autor je kompletne glazbe, dok je za aranžmane zaslužan Neven Filipi, a tekstove su napisali naši poznati pjesnici. Promocija nije slučajno održana baš u kafiću ABA – to je naš dnevni boravak, naš tinel. Tu se okupljamo jer volimo druženje i slavimo život. Slavimo Zadar, more, i vjerujemo da je to najljepši oblik ljudske djelatnosti. Zdravo druženje uz pjesmu i čašicu pića naša je svakodnevica. Za nas klapa nije samo pjevanje – to je društvo, zajedništvo, životna filozofija. Mi taj život živimo, govori Vele.





Članovi klape su Atilio Orović, Rade Grbić, Dragan Dorontić, Neven Filipi, Drago Jelić, Aldo Aras – Gazić i Zdenko Artić. Tekstove su napisali Ante Sikirić – Krivin iz Bibinja, Atilio Orović – pjesnik s Iža, te Aldo Aras – Gazić.


Dalmatinski melos


– Pjesme koje su već dugo bile dio našeg repertoara postupno sam uglazbio, i tako je nastalo ovih dvanaest skladbi. Snimili smo ih kod našeg dragog prijatelja, na naš način – to nisu profesionalne snimke, već demo verzije, upravo onako kako pjevamo u konobi. Otuda i ime klape – »Iz Konobe«. Kad se spomene tko su oni, reći će se: to su oni iz konobe. Znate i sami kako se u konobi živi, radi i stvara. Mi jednostavno volimo dalmatinsku pjesmu i nastojimo sačuvati taj naš melos, naše riječi o Dalmaciji – pjesmu iz konobe, rekao je Aras – Gazić.


Klapa »Iz Konobe« djeluje već dugi niz godina, a njihov klapski izričaj prepoznatljiv je mnogima. Aras – Gazić započeo je klapsko pjevanje još 1978. godine u klapi Maraska, dok su neki članovi uključeni još i duže.


– Prošli smo više od 35 godina klapskog pjevanja i druženja s brojnim klapama kao što su Maraska, Donat, Foša i stara Jadera. Većinu njih smo i sami prošli, osobito s Bepom i Kantadurima. Uvijek smo se okupljali, pjevali i družili, osobito u mojoj konobi, gdje je i nastala klapa »Iz Konobe«. Njegujemo dalmatinsku pjesmu i naše dalmatinske riječi. Neki možda neće razumjeti sve, jer naš pjesnik Atilio Orović piše išku čakavicu. On je, primjerice, napisao prekrasnu pjesmu »Vrati me ore«, dok Ante Sikirić Krivin piše na bibinjskom dijalektu. Njegova pjesma »Željno te je Dalmacijo tilo« posebno je emotivna. Bogatstvo njihove poezije je golemo i s užitkom sam ju uglazbio, rekao je Aras – Gazić, dodavši kako sve rade iz gušta.


Na vlastiti način


Cijeli događaj bio je izuzetno zanimljiv, osobito jer je u Zadru već počela turistička sezona. Mnogi turisti, privučeni pjesmom klape »Iz Konobe«, zaustavljali su se ispred kafića ABA. Bez oklijevanja se pridružio i Umberto Piasevoli, poznati zadarski košarkaški trener, novinar i voditelj na Radio Zadru. Glazbenoj atmosferi priključio se i Mimi Zadarski.


– Naravno da je turistima zanimljivo izvorno klapsko pjevanje. ABA je naše mjesto susreta i čim se okupimo, odmah zapjevamo – a turisti, čim to čuju, dolaze. Mislim da smo obišli cijeli svijet – barem u fotografijama – jer tko god nas čuje, stane i fotografira. Klapsko pjevanje je višeglasno i posebno, mnogima izuzetno zanimljivo. Pravu dalmatinsku pjesmu u kaleti danas je teško čuti. Uvijek govorim – mi se držimo da smo klapa. Biti klapa nije isto što i biti vokalni sastav. Prvo se okupimo u konobi, razmislimo što ćemo i hoćemo li pjevati, pitamo se da li Ante Krivin dolazi, je li Atilio tu, što ćemo ispeći… To je osnova, a onda se usput i zapjeva. To je naš način života, naglasio je Aras – Gazić.