"Nacionalizam jača jer suvremene države nisu uspjele zaštiti svoje državljane od..."

Nacionalističke ideologije i nacionalistički pokreti oblikovali su moderni svijet. Slomom imperijalnih struktura nacionalna država etablirala se kao jedini legitimni oblik teritorijalne vladavine, a niz nacionalističkih ideja i praksi normalizirao se i ugradio u svakodnevni život. Međutim, nacionalizam dobiva na snazi tek kada postane agresivan i pretjeran. Posljednjih nekoliko godina agresivni nacionalistički idiomi postali su prevladavajući diljem svijeta: od porasta ekonomskih protekcionističkih politika, izbora desničarskih populističkih vođa i stranaka do porasta antiglobalističke retorike i širenja nativističkih i antiimigrantskih pokreta.

O tome zašto se nacionalizam pokazao tako snažnom silom u modernom dobu, kakvu ulogu globalizacija igra u stvaranju populističkih i nativističkih reakcija te o drugim područjima iz područja nacionalizma raspravlja se na Međunarodnoj doktorskoj ljetnoj školi „Nations and Nationalisms in the Contemporary World“ (Nacije i nacionalizmi u suvremenom svijetu), koja se održava od 9. do 14. lipnja na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a na kojoj sudjeluju 34 doktoranda i profesora iz uglednih europskih sveučilišta od Filipina i Etiopije, preko Ukrajine, Crne Gore, Hrvatske i Njemačke do Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Neke od najvažnijih tema koje se obrađuju su nacionalizam u graničnim područjima; uloga ratnih pobjeda i poraza u oblikovanju nacionalističkog diskursa, način izgradnje teorije o nacionalizmu, metodološki aspekti istraživanja nacionalizma, suvremeni oblici nacionalizma poput „svakodnevnog nacionalizma“ i „genetskog nacionalizma“.

– Nacionalizam kao ideologija koja zahtijeva preklapanje kulturnih grupa i političkih granica država od 19. stoljeća nije prestala biti aktualna, a vjerojatno niti neće, jer povijesna naslijeđa, društvena i geopolitička stvarnost vrlo često ne omogućuju brojnim nacionalističkim političkim pokretima da realiziraju svoje programe te ih primoravaju da ulaze u različite oblike konflikata. Kada je nekoliko generacija kulturnih ili etničkih grupa uključeno u nasilne konflikte oko granica država ili za dominaciju u državi, ti konflikti se institucionaliziraju i razvijaju vlastitu dinamiku koja se više ne može jednostavno zaustaviti, kaže prof. dr. sc. Saša Božić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Nacionalizam kao poseban kolektivni sentiment, posebno u etabliranim nacijama-državama, jača ili slabi ovisno o percepciji ugroze kulturnog i nacionalnog identiteta, odnosno sposobnosti društava da apsorbiraju političke ili ekonomske pritiske. Uvjeti u kojima dolazi do velikih društvenih ili ekonomskih promjena posebno su pogodni za jačanje nacionalizma kao isključujućeg sentimenta.

– Suvremene države nisu uspjele zaštiti velik dio svoje populacije od osiromašivanja, gubitka sigurnih radnih mjesta koja omogućuju biografsku stabilnost i stvaraju osjećaj ponosa i sigurnosti. Društveni status brojnih skupina danas je niži nego prije dvadesetak godina, a perspektiva budućeg rasta se izgubila. Ne začuđuje onda i porast zahtjeva da se nacije-države zatvore i prekinu ili smanje razmjenu i kretanje preko granica i prvenstveno okrenu jačanju blagostanja autohtone populacije za koju se vjeruje da je ekskluzivni vlasnik države. Globalizacija je stvorila brojne šanse za poboljšanje statusa velikog dijela populacije suvremenih nacija-država, ali je u brojnim država u isto vrijeme ekonomski i društveno opustošila pojedine regije, posebno ruralne. Međutim, trenutačni proces deglobalizacije koji smanjuje međuovisnost i povezanost država, nacionalnih gospodarstva i društvenih grupa, stvara novu geopolitičku nestabilnost koja povratno pojačava osjećaj nesigurnosti i ugroze te stvara dodatne uvjete za jačanje nacionalizma kao kolektivnog sentimenta isključivanja i zatvaranja, ističe Božić.

Sudionike ljetne škole na otvaranju je pozdravio prorektor za Sveučilište u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, koji je istaknuo kako se Ljetna škola posvećena proučavanju nacija i nacionalizma održava u gradu oblikovanom slojevima povijesti, kulture i identiteta.

– Posebno smo ponosni na doprinos našeg Odjela za sociologiju, čija je predanost i stručnost pomogla da se ovaj događaj ostvari. Odjel je dugo bio središte kritičkog mišljenja, međunarodne suradnje i istraživanja koja premošćuju lokalno s globalnim. Iskreno se nadamo da će Zadar postati konstanta na vašem profesionalnom putu – ne samo točka na karti, već stalni dom za vaš rad i ideje, rekao je Penezić.

Ljetna škola održava se u organizaciji međunarodne akademske organizacije The Association for the Study of Ethnicity and Nationalism (ASEN)“ na London School of Economics and Political Science (LSE) i Sveučilišta u Zadru.