U Biogradu konferencija o unaprjeđenju skrbi za kompleksne pacijente

Kako razviti i održati održive modele skrbi za djecu i odrasle s kompleksnim potrebama?“ – Odgovore na ovo ključno pitanje tražili su stručnjaci, donositelji odluka i partneri iz sektora zdravstva i socijalne skrbi na 3. konferenciji „Unaprjeđenje skrbi za kompleksne pacijente“, održanoj od 5. do 7. lipnja 2025. u Biogradu na Moru.

Ovu trodnevnu konferenciju organizirao je Centar za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih sestara. Partneri konferencije su, među ostalima, UNICEF, HURID, MURID, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Udruga medicinskih sestara u zdravstvenoj njezi u kući te Simbex.

Konferencija predstavlja ključnu platformu za razmjenu znanja, iskustava te primjera dobrih praksi u području rane intervencije u djetinjstvu i dugotrajne skrbi za djecu i odrasle s kompleksnim zdravstvenim i socijalnim potrebama. Konferencija je okupila više od 80 stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi, predstavnika županijske i državne uprave, organizacija civilnog društva te predstavnika industrije medicinskih proizvoda, kako bi zajednički raspravili moguće pristupe razvoju učinkovitih i održivih modela rane intervencije u djetinjstvu i dugotrajne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Program Konferencije uključuje interaktivna izlaganja, stručne rasprave, prikaz aktivnosti iz prakse i tematske blokove s fokusom na izazove u skrbi za kompleksne pacijente. Poseban naglasak stavljen je na integraciju sustava, integraciju bolničke i izvanbolničke skrbi, ulogu sestrinskih savjetovališta te podršku neformalnim njegovateljima. Sadržaji koji se obrađuju u ovogodišnjoj konferenciji direktno su povezani s aktualnim procesima izrade nacionalnih strateških dokumenata za dugotrajnu skrb te Nacionalnog strateškog plana za ranu intervenciju u djetinjstvu. 

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj više od 20.000 djece još uvijek nema pristup odgovarajućim oblicima rane intervencije, dok više od 100.000 osoba s kompleksnim potrebama ne ostvaruje pravo na sveobuhvatnu i kontinuiranu skrb.

Organizatori ističu da su prethodne dvije konferencije već dale važan doprinos nacionalnim politikama i zakonodavstvu. Među ključnim postignućima izdvajaju se:

Uvođenje pojmova kompleksnog pacijenta i dugotrajne skrbi u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 33/23) i Plan i program mjera zdravstvene zaštite,

Planiranje i pilotiranje bolničkih službi za planirani otpust kompleksnih pacijenata,

Priprema nacionalnih strateških dokumenata za ranu intervenciju u djetinjstvu i dugotrajnu skrb.

Cilj ovogodišnje, treće konferencije je dodatno potaknuti međusektorsku suradnju i unaprijediti koordinaciju skrbi, što je jedno od prioritetnih područja nacionalne zdravstvene politike.