Studija pokazuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. itekako dostižan, ponajprije okretanjem energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu. Tako bi udio solarnih elektrana porastao na pet GW, a vjetroelektrana na ukupno 4.2 GW.


Primjeri iz okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina u Grčkoj je instalirano čak sedam GW solara, a Mađarskoj 5,5 GW.




Za usporedbu, Hrvatska je tek ovih dana dosegla ukupno jedan GW sunčanih elektrana, unatoč tome što je po solarnom potencijalu u samom europskom vrhu.


Krajačić ističe da je potrebna čvrsta politička odluka kako bi Hrvatska postigla zadovoljavanje ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ta odluka treba uključivati jasne signale prema unapređenju elektroenergetskog sustava te izgradnji i ojačanju mreže i osiguravanju skladištenja energije.


Isto tako, obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost, rekao je Krajačić.