Europska komisija je u srijedu o okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila preporuke državama članicama u pogledu njihovih ekonomskih politika i reformi.


Hrvatska je dobila pet preporuka. Prva se odnosi na povećanje troškova za obranu, da iskoristi nacionalnu klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila za veća ulaganja u obranu.
Komisija je u srijedu preporučila Vijeću EU-a da za 15 država članica, među kojima je i Hrvatska, odobri korištenje nacionalne klauzule, koja im omogućuje odstupanje od europskih fiskalnih pravila za potrebe većeg ulaganja u obranu. Države koje su zatražile aktiviranje te klauzule i koje dobiju odobrenje za to moći će povećati svoje obrambene proračunske izdatke do 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje u razdoblju 2025.-2028., a da pritom protiv njih neće biti pokrenut postupak zbog kršenja fiskalnih pravila. Polazna točka za izračun povećanja bit će izdaci u 2021. godini.




U drugoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ubrza provedbu nacionalnog plana za oporavak i otpornost, to jest da na vrijeme dovrši reforme koje su predviđene tim planom s obzirom da je za to preostalo samo nešto više od godinu dana. Prema uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost sve reforme i ključne etape moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. , a zadnje isplate bit će moguće do 31. prosinca sljedeće godine. Iako Europski parlament priprema rezoluciju u kojoj namjerava zatražiti produljenje tih rokova, u Komisiji ističu da ne postoji mogućnost da se to napravi, stoga poziva sve članice ubrzaju provedbu, odustanu od reformskih planova koje se ne mogu do tad provesti i zacrtaju nove reforme, koje se mogu ostvarit u tom roku.


U istoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ubrza provedbu programa kohezijske politike iz programskog razdoblja 2021. 2027.


U trećoj preporuci traži se rješavanje pitanja fragmentacije javnih istraživačkih institucija i sveučilišta, spajanjem tamo gdje je to primjereno. Traži se poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, poveća pristup raznolikim izvorima financiranja za poduzeća i promovira tržište kapitala daljnjim olakšavanjem sudjelovanja malih ulagača, uključujući tržište obveznica, rješavanjem prepreka uvrštavanju na burzu. U istoj preporuci traži se jačanje kapaciteta i učinkovitosti javne uprave na lokalnoj razini spajanjem funkcija i/ili općina.


Prema četvrtoj preporuci, Hrvatska bi trebala riješiti visoke cijene električne energije za poduzeća, ubrzavanjem razvoja projekata obnovljivih izvora energije i priključenja na mrežu, zatim unaprijediti mrežu za prijenos i distribuciju električne energije. Preporučuje se ulaganje u skladištenje električne energije i brže uvođenje pametnih brojila.


Komisija navodi da je u prvoj polovici 2024. godine, Hrvatska imala treću najvišu cijenu električne energije u EU za poslovne/industrijske potrošače, što i dalje ograničava cjenovnu konkurentnost hrvatskih tvrtki.
Unatoč rekordnom povećanju solarnih kapaciteta od 397 MW u 2024. godini, udio solarne energije u proizvodnji električne energije ostaje nizak, manji od 6 posto. U tom kontekstu, brže uvođenje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije – posebno solarnih – i fleksibilnih rješenja koja ne koriste fosilna goriva moglo bi pomoći u smanjenju cijena, navodi Komisija.


Komisija preporučuje pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola za energetske projekte te postupaka za instaliranje fotonaponskih postrojenja na stambenim zgradama, zatim bržu provedbu mjera za povećanje energetske učinkovitosti, posebno u stambenim zgradama, smanjenje ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru grijanja i ubrzanje ugradnje toplinskih pumpi.
Traži se smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i potražnje za energijom u prometnom sektoru promicanjem održivog gradskog prometa, željeznice i elektrifikacija cestovnog promet, kao i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, posebno u prometnom sektoru.


U petoj preporuci predlaže se da se nedostatak radne snage rješava uklanjanjem prepreka za sudjelovanje na tržištu rada, jačanjem obrazovanja na svim razinama, posebice u području STEM-a (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika). Preporučuje se  smanjenje siromaštva i nejednakost dohotka povećanjem adekvatnosti socijalnih naknada, uključujući mirovine, uz održavanje fiskalne održivosti.


Preporučuje se poboljšanje pristup formalnoj dugotrajnoj skrbi u kući i u zajednici, zatim promicanje  geografski uravnotežene raspodjele zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo i tješnja suradnja između svih razina javne uprave u području zdravstvene politike.