Rektor Faričić ukazuje na depopulaciju, trendove i kvote: 'Potrebno je restrukturiranje određenih studijskih programa'

Iako državnu maturu tek trebaju položiti, maturanti diljem Hrvatske već se naveliko spremaju odabrati za sebe najbolji studijski program. Trendovi i potrebe tržišta rada svake godine čine svoje, tako da određeni studijski programi »izvuku deblji kraj«, te se kao nepopularni odabiri na listu poželjnih studija stavljaju na samo dno, kao rezerva u slučaju ako prve opcije propadnu. Iako slovi kao studentski grad, s pregršt opcija, posebno u humanističkom, društvenom polju, Sveučilište u Zadru već godinama bilježi pad broja brucoša, što je, uvjerava nas rektor Josip Faričić, isključivo posljedica općeg pada broja maturanata u Hrvatskoj, a nikako kao posljedica neatraktivnosti studijskih programa u Zadru.

Pred početak upisa u novu akademsku godinu zato smo htjeli doznati kako Sveučilište u Zadru kotira među maturantima, te koji su se programi iskristalizirali kao najatraktivniji, a kojima treba pomoć da se vrate na listu popularnih.

Deficitaran kadar

Prema trenutačnim prijavama maturanata na željene studijske programe, na Sveučilištu u Zadru najpopularniji su, prema broju prijava i prvom izboru: psihologija, menadžment, kultura i turizam, rani i predškolski odgoj, nautika i tehnologija pomorskog prometa, anglistika, pedagogija, informacijske tehnologije, sestrinstvo i učiteljski studij. Najmanje zanimljivi su grčki i latinski te program primjene ekologije u poljoprivredi.

– Radimo dodatne promotivne aktivnosti kako bismo istaknuli benefite i tih studijskih programa, napominje Faričić koji je prije nekoliko dana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih primio dopusnicu za izvođenje prijediplomskoga sveučilišnog studija Logopedije, tako da su im ostale za riješiti zadnje formalnost za upis tog studija u Upisnik studijskih programa, kada će taj studij biti vidljiv i maturantima.

– Tako je dovršen višegodišnji proces pripreme toga studija kao i složeni postupak inicijalne akreditacije koju je provelo međunarodno povjerenstvo. Upisna kvota za studij Logopedije je 20 studenata u redovitom statusu. S obzirom na deficit tog zanimanja i činjenicu da ćemo biti jedini studij u Dalmaciji, svakako očekujemo popunjavanje predviđene kvote, ističe Faričić naglasivši kako je realizacija ovog procesa važan iskorak Sveučilišta u Zadru prema dodatnom jačanju društvene odgovornosti te znanstvene i stručne izvrsnosti. Pokretanjem ovog studija Zadar se pozicionira kao središte logopedske prakse za područje Dalmacije, Like i šire. Time se ne samo odgovara na dugogodišnje potrebe zajednice, već se aktivno pridonosi obrazovanju kadrova koji će biti spremni suočiti se s izazovima suvremene komunikacije, jednostavnog jezika i jezično-govornih poremećaja u svim fazama života.

Restrukturiranje »klasika«

Novi studijski program rezultat je strateškog promišljanja i pažljivog osluškivanja potreba društva, posebice u kontekstu značajnog manjka logopeda u Hrvatskoj. Uključivanjem u obrazovanje budućih stručnjaka logopeda Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju ulogu ustanove koja nije samo akademska, već i društveno osjetljiva. Logopedija u Zadru temelji se na interdisciplinarnom pristupu i snažno se oslanja na već etablirane sastavnice Sveučilišta – psihologiju, pedagogiju, zdravstvo, predškolski odgoj i razrednu nastavu.

– Svakako je potrebno restrukturiranje određenih studijskih programa i počeli smo na tome raditi. Klasična filologija – latinski i grčki jezik, nikada nije bio studij s velikim brojem studenata, ali bilo bi ga loše posve ukinuti. Tko će u tom slučaju za koju godinu u školama predavati latinski jezik (rjeđe i grčki jezik) kao temelj zapadne kulture, pita se Faričić dodavši kako se pad broja studenata podudario s padom broja maturanata u hrvatskim školama, a k tomu i slabom prolaznošću maturanata na državnoj maturi s jedne strane i neopravdano visokim i sve višim kvotama za upise u cijelom sustavu visokog obrazovanja, s druge strane.

– Istaknuo bih kako naše Sveučilište godinama nije povećavalo upisne kvote. Nažalost, u pogledu sve dubljeg jaza između broja maturanata i broja upisnih kvota izostala je jasnija koordinacija od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. U odnosu na ukupnu upisnu kvotu na prvu godinu prijediplomskog studija na našem sveučilištu od 1.455 upisnih mjesta, trenutno imamo 3.923 prijave. No, svima njima naši studiji nisu prvi izbor, a pitanje je i koliko će maturanata položiti državnu maturu pa je još uvijek neizvjesno u kojoj ćemo mjeri popuniti sva planirana upisna mjesta, smatra Faričić te dodaje kako postojeće stanje ne promatraju pasivno.

Odgovornost i ambicija

– Međutim, djelujemo u sustavu koji je prenormiran i u skladu s time reguliran u prevelikoj mjeri da bismo mogli poduzimati brze iskorake kao što bismo željeli. S druge strane, u mnogome ovisimo o motivaciji i dinamici djelatnika. Većina naših zaposlenika poduzima sve odgovarajuće aktivnosti s ciljem unaprjeđenja kvalitete nastave i znanstvene djelatnosti pa im na tome zahvaljujem i čestitam, Međutim, neke kolegice i kolege ili nisu svjesni ili se prave da nisu svjesni problema s kojima se svi u Hrvatskoj suočavamo. Okrenuti su svojim karijerama i zadovoljavanju svojih ambicija, a sebe vide kao os oko kojih se svi drugi trebaju rotirati, često i s naklonom, ističe Faričič i upozorava kako unatoč »velikim« naslovima, kao čelna osoba javne ustanove zapravo u nekim ključnim pitanjima nema velike ovlasti pa stalno apelira, zagovara i nagovara i takve da nastoje svoje osobne interese ostvarivati imajući na umu institucijske interese, a uostalom, da u obzir uzimaju javno dobro.

– Povjerena nam je velika odgovornost obrazovati na najvišoj razini mlade ljude – graditelje i nositelje naše budućnosti pa je pitanje elementarne etike ispunjavamo li svoju društvenu ulogu prikladno ili smo posve zaokupljeni svojim i nekim drugim partikularnim potrebama. Svakako, uprava i velik dio našeg Sveučilišta poduzimaju sve mjere s ciljem izmjena studijskih programa koje ćemo napraviti u skladu sa svim zakonskim mogućnostima i ograničenjima pa i nekim birokratskim apsurdima, poručuje Faričić. Radi se, naglašava, i na studijskim programima na engleskom jeziku, te združenim programima u okviru europske sveučilišne alijanse EU – CONEXSUS.

Mehatronika i robotika

Posebno ističe kako su nakon uspješno dovršene inicijalne akreditacije sveučilišnoga prijediplomskog studija Logopedije nakon višegodišnjih priprema pokrenuli i postupak inicijalne akreditacije sveučilišnoga prijediplomskoga studija Mehatronike i robotike.

– Ovih dana će nam doći međunarodno povjerenstvo koje će evaluirati studijski program tog studija u kojem očekujemo značajan iskorak u tzv. STEM području. Pripremamo i različite oblike stručnih praksi, intenzivniju implementaciju poduzetničkog modula, mikrokvalifikacija i ostalih programa cjeloživotnog obrazovanja, najavljuje Faričić.

Sveučilište će svakako i drugim mjerama, poput subvencije privatnog smještaja i stipendija izvrsnim studentima te studentima slabijeg socioekonomskog statusa i dalje unaprjeđivati iskustvo studiranja u Zadru. Uz to, kontinuirano se obogaćuje ponuda izvannastavnih aktivnosti, a posebno se radi i na uključivanju studenata u projekte.

– Kao temelj za nastavne aktivnosti sve smo aktivniji na području znanstvenih istraživanja sa sve većim brojem kompetitivnih znanstvenih projekata, održanih međunarodnih znanstvenih skupova i, posebno, sa sve većim brojem međunarodno relevantnih znanstvenih publikacija. To su sve varijable u jednadžbi (ne)uspjeha na koje možemo utjecati. Međutim, postoje i »konstante« u toj jednadžbi koje su izvan našeg dohvata među kojima bih istaknuo strahovitu depopulaciju, neiskren odnos pojedinih dionika u sustavu visokog obrazovanja. Primjerice, u pogledu pokretanja novih studija i podizanja upisnih kvota. Urušava se sustav društvenih vrijednosti jer mnogi žele što prije i što lakše doći do što veće zarade, a kada to i postignu ne cijene dovoljno vrijednost stečenih materijalnih dobara i istodobno ne cijene nikakva nematerijalna dobra. Tu su i tržišni uvjeti u pogledu iznajmljivanja stanova i (pre)visoka cijena života u Zadru, zaključuje Faričić.