Obilježen Međunarodni dan kulturne raznolikosti: "Stvorili smo političku i društvenu klimu koja podržava manjine"

Međunarodni dan kulturne raznolikosti u Zadru već godinama slavi bogatstvo nacionalnih manjina koje Zadarsku županiju zovu svojim domom. Tako su se na trgu Pet bunara kulturnim i gastronomskim običajima predstavile albanska, bošnjačka, makedonska, slovenska i srpska nacionalna manjina. Cilj ove manifestacije, koja se slavi već 20 godina, je predstaviti sve nacionalne manjine kao pozitivan i priznat dio društva.

Predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina Zadarske županije, Veselko Čakić i ovom je prigodom istaknuo kako se radi o kulturno – umjetničkoj manifestaciji koja je važna za integraciju i afirmaciju nacionalnih manjina u lokalnoj zajednici.

– Stvorili smo političku i društvenu klimu koja podržava manjine, njihovu povijest, kulturu i sve posebnosti koje ih čine jedinstvenima, kazao je. Takva manifestacija u Zadarskoj županiji predstavlja kulturu nacionalnih manjina kroz plesove i pjesme, tradicionalna jela i zanate. Ova manifestacija služi kao osnova za predstavljanje pozitivnih vrijednosti postojećih raznolikosti svim građanima.

Bogati makedonski stol

Mirjana Majić, predsjednica makedonskog kulturnog društva “Biljana” iz Zadra na smotri se sa članovima svog društva predstavila sa pregršt tradicionalnih makedonskih delicija, predvođenih domaćim ajvarom od zelene paprike i patlidžana, te neizostavnim gravče na tavče.

– Pripremili smo i kadaif, koji se u Zadru rijetko vidi, kao i baklave. Gravče tavče je ponos makedonske kuhinje, a osim bogate trpeze ponudili smo i makedonsku pjesmu “Zajdi, zajdi”, a dva tradicijska “ora” otplesali su članovi KUD – a “Makedonija” iz Splita, poručila je Majić, koja je sa svojim društvo aktivna tijekom cijele godine. U siječnju su počeli Danima makedonske kulture, proslavom makedonskog Badnjaka i Božića, te “Vasilcem” – starom proslavom makedonske nove godine, kao i slavljem za Dan žena.

Mirjana Majić, predsjednica makedonskog kulturnog društva “Biljana” iz Zadra

– Članovi mješovitog zbora “Šeher” našu će bošnjačku kulturu pokazati izvođenjem tradicionalnih sevdalinski, dok su vrijedne Bošnjakinje napravile mnoštvo tradicionalnih jela, bez kojih je bošnjačka sofra nezanimljiva, kazao je Hase Salihović iz Bošnjačke nacionalne zajednice Zadarske županije, čije je predstavljanje nezamislivo bez kraljice bošnjačke kuhinje – baklave, bez koje se ne mogu zamisliti druženja i slavlja.

Sevdalinke za sreću

– Našu kulturu prenosimo među prijatelje, kolege i sugrađane kako bi ukazali bogatstvo bošnjačke kulture i običaja, dodao je Salihović. Bošnjaci, ističe, Zadru donose veliku radost, kako kroz hranu, tako i glazbu.

Hase Salihović iz Bošnjačke nacionalne zajednice Zadarske županije

– Burek, hurmašica, baklave, bosanski lonac, domaći kruh, te punjena paprika, samo je dio naše bogate trpeze, koje smo mi članice društva skuhale, kazala nam je Alisa Bijelić.

– To je slatka hrana žena dobrih ruku, smatra Salihović, koji je zajedno s članovima mješovitog zbora “Šeher” otpjevao tri sevdalinke.

Slovensko se kulturno društvo “Lipa”, osim gostovanjem KUD –a iz Bleda, u gastronomskom dijelu predstavilo neizostavnim receptima slovenskog stola.

– Dio smo ove proslave od njezina začetka, kao i dio Koordinacije nacionalnih manjina, na što smo iznimno ponosni. Spremili smo zato najbolje od naše slovenske kuhinje, kako bi Zadranima i našim gostima pokazali barem djelić naših običaja, poručila je Rafaela Štulina, potpredsjednica društva “Lipa”.

Rafaela Štulina, potpredsjednica Slovenskog kulturnog društva “Lipa”

Mlade snage iz Benkovca

Svojim su plesno – pjevačkim nastupom okupljene oduševili članovi benkovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, koji su se s folklornog natjecanja “Zlatni opanak” u Valjevu nedavno vratili s brončanom medaljom.

– S obzirom da smo u Valjevu dobili iznimno povoljne komentare, Zadrane smo odlučili počastiti našim nagrađivanim “Igrama Bukovice i Ravnih kotara”. Oformili smo i pjevačku sekciju, koja se predstavila izvornom dalmatinskom pjesmom, koja slavi bogatstvo našeg kraja. Cure su otpjevale i pjesmu nadmetavanja, tako da smo odlučili predstaviti se s našim najboljim nastupima, naglasila je njihova umjetnička voditeljica Željka Relić. Nedavno su se, dodaje, vratili s još jednog nastupa, ovog puta u Varaždinu.

– Još smo uvijek pod dojmom nastupa u Valjevu. Uspjeli smo pokazati svu ljepotu tradicije Srba Bukovice i Ravnih kotara. Vrhunski su nam srpski plesači i etnomuzikolozi, koji ipak nisu navikli na koreografiju bez glazbene pratnje, kazali kako smo koreografiju uvježbali do savršenstva. Iduće ćemo godine zato pokušati otići i u Sarajevo, na natjecanje izvornih tradicijskih plesova, najavila je Relić.

Koreografkinja benkovačkog SKD – a Željka Relić

Zajedništvo i suradnja

Bogatstvo tradicije i povijesti još smo jednom zato slavili pjesmom, plesom i gastronomskim delicijama. Predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina Zadarske županije, Veselko Čakić podsjetio je na dugogodišnju povijest ove manifestacije, kao i tradiciju njezina rasta i bogaćenja.

– U 20 godina povijesti ove manifestacije, samo dvije godine, zbog pandemije, nije bila održana. Zajedničkim radom uvijek krećemo u organizaciju i proslavu međunarodnog dana kulturne raznolikosti. Svojim radom, kao i odnosom prema gradu u kojem živimo postali smo prepoznatljivi dio zadarskog kulturnog kalendara, rezimirao je Čakić, poručivši kako je ponosan na sve godine rada Koordinacije.

– Cijeli je niz osoba kojima se treba zahvaliti na pomoći u realizaciji ovog programa, kao i našim stalnim suradnicima u Gradu i Županiji, dodao je Čakić.

Pročelnica Upravnog odjela za pravne i zajedničke poslove Zadarske županije Milena Ikić rekla je kako samo otvorena srca i duha, željnog zajedničkog rada i suradnje Zadar može ići sigurnim koracima naprijed.

– Ovo je druženje samo jedan od zaloga za takvu budućnost, smatra Ikić.

Pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća Mirjana Zubčić poručila je kako Zadar uvijek podržava tradicijske i kulturne vrednote svojih nacionalnih manjina.

Autor: Nikolina Lucić