Daniel Radeta je CikloSHIT, a Šime Erlić CikloHIT. Evo što to znači

Foto: Luka Jeličić

Sindikat biciklista gradonačelničkim kandidatima šalje upitnike o biciklima i biciklističkom prometu. Upitnik je tako poslao kandidatima za gradonačelničku fotelja Zadra i Šibenika. Daniel Radeta, SDP-ov kandidat, na njihova pitanja nije odgovorio, stoga je dobio naziv CikloSHIT.

Šime Erlić, HDZ-ov kandidat, odgovorio je na pitanja te dobio naziv CikloHIT. Naziv CikloHIT dobio je i SDP-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika Tonči Restović, dok je njegov protukandidat, HDZ-ov kandidat Željko Burić kao i Radeta dobio naziv CikloSHIT.

Pitanja i odgovore Šime Erlića na upitnik Sindikata biciklista donosimo u nastavku.

Planirate li razvijati strategiju razvoja biciklističkog prometa te na koji način mislite osigurati njenu provedbu?

Apsolutno. Kao kandidat koji zagovara održiv, moderan i europski orijentiran grad, snažno podržavam razvoj biciklističkog prometa kao temelja urbane mobilnosti. Grad Zadar već posjeduje Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i Prometni masterplan funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija, koji jasno definiraju smjer razvoja – od pješačko-biciklističkih zona do intermodalnih čvorišta.

Grad je i u Strategiji razvoja urbanog područja (SRUP) prepoznao važnost razvoja biciklističkog prometa kao jednog od ključnih prioriteta. Projekt širenja sustava javnih bicikala uvršten je među strateške gradske projekte i financirat će se sredstvima iz ITU mehanizma.

Do 2030. godine planiramo izgradnju više od 80 kilometara novih biciklističkih staza, s naglaskom na povezivanje stambenih naselja, obrazovnih institucija i poslovnih zona.

Sve nove i rekonstruirane prometnice imat će obavezne biciklističke koridore kao standard. Infrastruktura će biti jasno označena, usklađena s nacionalnim pravilnicima i povezana s javnim prijevozom kroz sustave Park&Bike i Bike&Ride. Vizija nam je grad u kojem bicikl nije alternativa, nego prirodan, poželjan i svakodnevan način kretanja.

Kakva je raspodjela prijevoznih sredstava u postotcima koje stanovnici Vašeg grada koriste za svakodnevno prometovanje (eng. modal split) – osobni automobil/motocikl, vozilo javnog prometa (uključujući željeznicu), bicikl, pješice, te koja je Vaša ciljana raspodjela do kraja 2029. godine?

Prema dostupnim podacima, 57 % putovanja u Zadru obavlja se osobnim automobilom, 18 % pješice, 16 % javnim prijevozom, a manje od 7 % biciklom. Više od 70 % svih dnevnih putovanja kraće je od 5 kilometara – idealno za korištenje bicikla.

Cilj nam je do 2030. godine povećati udio biciklista na 15 %, što znači više nego udvostručiti broj aktivnih korisnika. To je ambiciozan, ali ostvariv cilj uz jasnu infrastrukturu, dostupnost i političku volju. Temeljimo ga na ravnoteži između svih oblika mobilnosti, s naglaskom na održivost, zdravlje i kvalitetu života.

Koje su tri najvažnije prilagodbe lokalnih propisa kojima namjeravate poticati razvoj biciklističkog prometa?

1. Uvođenje obaveznih biciklističkih koridora u svim novim i rekonstruiranim prometnicama.
2. Obveza integracije biciklističkih parkirališta u nove stambene, poslovne i javne objekte.
3. Uspostava Zona 30 s prednošću za bicikliste i pješake u stambenim četvrtima, osobito oko škola i vrtića. Također, revidirat ćemo urbanističke planove kako bi novi zahvati poticali aktivne oblike mobilnosti.

Nabrojite do pet projekata biciklističke prometne infrastrukture u Vašem gradu koje ćete implementirati kao prioritetne, navedite rokove njihove provedbe, a po mogućnosti i iznos predviđen za njihovu provedbu.

1. Biciklistički koridor Gaženica – Poluotok (1,3 mil. €)
Sigurna i brza veza između trajektne luke i gradske jezgre. Ključna ruta za dnevne migracije i intermodalni promet.
2. Transverzala Stanovi – Žmirići i Tuđmanova ulica (1,8 mil. €)
Sjeverna gradska os koja povezuje obrazovne ustanove, sportske zone i stambena naselja.
3. Zelene biciklističke rute (1,2 mil. €)
Biciklističke staze kroz prirodne i rekreacijske zone, povezane s kvartovima i javnim prostorima.
4. Biciklistički prsten oko Poluotoka (500.000 €)
Kružna biciklistička ruta uz obalnu liniju povijesne jezgre. Jasno označena i fizički odvojena gdje god je moguće. Rasteretit će pješačku zonu i povezati ključne ulaze u staru jezgru.
5. Proširenje sustava javnih bicikala i izgradnja biciklističkih parkirališta (1,1 mil. €). Obuhvaća 20 novih stanica za javne bicikle, uključujući otoke, s električnim biciklima i aplikacijskom podrškom, te natkrivena parkirališta kod škola i kampusa. Projekt donosi sigurnu, dostupnu i funkcionalnu infrastrukturu za učenike, studente i zaposlene.

Kakvi su Vaši planovi za povezivanje biciklističke infrastrukture Vašeg Grada s okolnim naseljima?

Zadar će postati središte regionalne biciklističke mreže. Kroz ITU mehanizam Grad je osigurao sredstva za širenje mreže sustava javnih bicikli na susjedne općine i gradove. U suradnji s Hrvatskim cestama i županijom razvijat ćemo magistralne rute prema Ninu, Viru, Bibinju, Benkovcu i Biogradu. Svaka rekonstrukcija državne ili županijske ceste koristit će se za uvođenje biciklističkih traka. Mobilnost mora biti dostupna svima – mladima, radnicima i turistima.

Koliko sredstava iz gradskog proračuna u eurima imate namjeru ulagati u biciklističku infrastrukturu na godišnjoj razini i koliko iznosi postotak tih izdvajanja u okviru cjelokupnog proračuna namijenjenog za prometnu infrastrukturu? Ukoliko imate namjeru povećati ulaganja u biciklističku infrastrukturu u odnosu na dosadašnja ulaganja, molimo Vas navedite o kolikom povećanju se radi.

Planiramo ulagati između 1,5 i 2 milijuna eura godišnje, što čini 10 do 15 % ukupnog prometnog proračuna. To je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prethodna razdoblja i potvrda ozbiljnog političkog opredjeljenja za održivu mobilnost.

Kako ćete unaprijediti transparentnost proračunskih prihoda i rashoda vezano za projekte biciklističkog prometa na način da ona bude vidljiva u odnosu na ulaganja u ostale oblike prometa?

U sklopu aplikacije za transparentan proračun omogućit ćemo građanima jasan i dostupan uvid u sva ulaganja u biciklistički promet. Svaki projekt bit će evidentiran i praćen kroz platformu Zadar Smart City, koja će omogućiti pregled realizacije u stvarnom vremenu. Uz to, redovito ćemo podnositi izvještaje Gradskom vijeću i javnosti. Transparentnost nije dodatak, već temelj odgovornog i modernog upravljanja gradom.

Postoji li u Vašem gradu sustav javnih bicikala i koliko ima stanica? Ukoliko sustav ne postoji, imate li ga namjeru razvijati, koliko stanica imate namjeru postaviti u svom mandatu i koliko proračunskih sredstava planirate za to uložiti?

Da, sustav javnih bicikala već postoji i koristi se. Planiramo njegovo proširenje na 28 stanica, uključujući otoke Molat, Iž i Ist. Uvodi se električni segment, uz prilagodbu staza korisnicima svih dobi i sposobnosti. Grad također planira i nabavu određenog broja bicikala prilagođenih osobama s invaliditetom, kao dio projekta koji će se financirati iz ITU mehanizma.

Kako planirate poboljšati sustav sudjelovanja građana i udruga u prostorno-prometnom planiranju i upravljanju prometom?

Sudjelovanje građana bit će sastavni dio svih prometnih projekata. Kroz digitalnu platformu za komentare, javne radionice i sustav Kvartipo omogućit ćemo uključivanje u sve faze – od planiranja do nadzora realizacije. Planiramo i široki participativni proces kod izrade novog GUP-a, u suradnji sa stručnjacima, građanima i udrugama.

Kako planirate potaknuti građane na veće korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Kroz sigurnu i povezanu infrastrukturu, bicikle dostupne svima, edukaciju od najranije dobi, subvencije i kontinuiranu promociju biciklizma. Organizirat ćemo događanja poput biciklijada kako bi bicikl postao svakodnevan izbor i simbol suvremenog Zadra.

Kako osobnim primjerom podržavate korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva?

Bicikl svakodnevno koristim za odlazak na posao, u grad i na obiteljske aktivnosti. Više od 90 % mojih putovanja unutar Zadra obavljam biciklom, kao i moja obitelj. Smatram da se održiva politika najbolje provodi – osobnim primjerom.