“2024. je u Njemačkoj živjelo 21,2 milijuna građana s useljeničkom pozadinom, što je 25,6 posto ukupnog broja građana”, priopćio je Savezni ured za statistiku.


Broj građana s useljeničkom pozadinom je u usporedbi s 2023. porastao za jedan postotni bod. U građane s useljeničkom pozadinom demografi ubrajaju osobe koje su same uselile u Njemačku ili osobe čiji su roditelji nakon 1950. doselili u Njemačku.




Broj onih koji su sami doselili u Njemačkoj je porastao na 16,1 milijun, što znači da je gotovo svaka peta osoba u Njemačkoj useljenik.


Udio građana s useljeničkom pozadinom je posebice visok u starosnoj grupi od 20 do 39 godina i iznosi 34 posto . Od 2015. najviše ljudi je doselilo iz Sirije i Ukrajine, ali i Turske, Rumunjske i Poljske.


Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, krajem 2024. u Njemačkoj je stalno boravilo 425.810 hrvatskih državljana, što je blagi pad u usporedbi s 2023. kada je u Njemačkoj živjelo 434.045 državljana Hrvatske.


Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačkoj je živjelo oko 220.000 građana s hrvatskim državljanstvom.