Krv propisali krivom pacijentu: Medicinsko osoblje u bolnicama prisiljeno obavljati poslove liječnika

Medicinske sestre i tehničari često su prisiljeni raditi i poslove koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, niti su im u opisu posla. Ponekad rade poslove njegovateljica, a nekad i nadređenih liječnika, iako to u nekim slučajevima može nositi i kaznenu odgovornost.

Tako je, na primjer, u našim bolnicama učestala praksa da medicinske sestre i tehničari pacijentima postavljaju kateter, iako to treba raditi liječnik, a nedavno se u jednoj od bolničkih ustanova dogodio drastičan primjer potpuno neprimjerenog angažiranja medicinskog osoblja na poslovima liječnika, što za pacijente može biti pogubno.

Radilo se o pacijentu na odjelu ortopedije, kojem je medicinski tehničar nakon vađenja krvi ustanovio lošu krvnu sliku te o tome obavijestio nadređenog liječnika koji je u to vrijeme već otišao kući.

Liječnik mu je naložio da se posluži njegovom šifrom i propiše pacijentu dvije doze krvi. Tehničar je to učinio, ali je pritom došlo do zabune i terapija je propisana krivom pacijentu.

Odbiti i prijaviti

Ovakav primjer, iznesen na današnjem okruglom stolu »Budućnost hrvatskog sestrinstva« u okviru 3. kongresa Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), nažalost, nije izuzetak: medicinske sestre i tehničari često priskaču u pomoć liječnicima i odrađuju dio njihovog posla iako time izlaze iz okvira svojih nadležnosti i kompetencija.

– Neki to rade dobrovoljno, a neki se boje suprotstaviti liječniku, no ako netko od njih traži takvo postupanje, morali bi to odbiti i prijaviti nadležnima, poručila je Snježana Krpeta, savjetnica ministrice zdravstva za sestrinstvo.

Mario Gazić, šef HKMS-a, ocijenio je da se u takvim situacijama svašta može dogoditi, a kad se dogodi, za takvo postupanje nema opravdanja.

Osim preopterećenosti poslovima koji često i nisu njihovi, medicinske sestre i tehničari toliko su nezadovoljni uvjetima rada, osobito u većim bolnicama, da mnogi od njih napuštaju struku.

Gordana Miškulin, sindikalna povjerenica sindikata medicinskih sestara u KBC-u Zagreb, posvjedočila je da se to događa i u toj bolnici te da medicinske sestre upisuju tečajeve manikure i otvaraju obrte za peglanje rublja. Razlog je, kaže, nezdrava atmosfera koja na Rebru vlada zbog novog ustroja i sistematizacije posla.

– Postali smo žrtve potreba i želja drugih profesija. Gomilaju se upravljačka mjesta, a da bi ih se stvorilo što više, otvaraju se novi odjeli, zavodi, na kojima svatko želi svoju glavnu sestru, odjelnu sestru, dok se krajnji izvršitelji svaki dan šalju na drugi odjel.

Odjelne sestre šalje se i na objedinjeni hitni bolnički prijem, koji je preopterećen. Nije da fali sestara, ali je previše odjela i zavoda.

Klima je u bolnici loša, nezadovoljstvo se gomila godinama i ljudi odlaze, a samo je pitanje kad će se sve to prelomiti i na primalje, radiološko i drugo osoblje, posvjedočila je Miškulin.

Previše magistara

Medicinske sestre u zadnje vrijeme sve više napuštaju velike gradove, pa je tako zagrebački KB Sv. Duh ovih dana suočen s odlaskom tog kadra u manje sredine u Slavoniji, Dalmaciji, Lici, i to prvenstveno zbog skupoće života i visokih cijena podstanarstva.

U Hrvatskoj vlada manjak medicinskih sestara srednje stručne spreme i prvostupnica, zbog čega strukovne udruge pozivaju na povećanje upisnih kvota u srednjim školama.

S druge strane, magistara sestrinstva je previše i ne mogu dobiti radna mjesta sukladna svom obrazovanju. Dok u strukovnim udrugama zagovaraju da se magistrama osigura primjerena plaća, u Ministarstvu zdravstva tvrde da je to nemoguće, jer bi značilo da bi za isti rad bile plaćene bolje od svojih kolegica.

– Zdravstveni sustav nema potrebu za dvije tisuće visokoobrazovanih sestara, bolnicama nedostaju sestre za njegu i dijagnostičko terapijske postupke. Unatoč tome, Srednja medicinska škola u Rijeci ukida jedan razred sestara i otvara razred nutricionista, iako nam nema tko njegovati ljude, upozorava Krpeta.

Magistre sestrinstva svoje bi mjesto, dodaje, mogle naći u sestrinskim ambulantama za kronične bolesti, gdje će prvi puta imati priliku umjesto liječnika biti nositeljice ambulante i pokazati koliko znaju.

Dio bolnica ne pridržava se uredbe kojom se utvrđuju plaće magistara sestrinstva, zbog čega je ministrica zdravstva naložila inspekcijski nadzor svih ustanova u sustavu zdravstva.

Magistre sestrinstva mogu računati na veću plaću samo ako u ustanovi postoji takvo radno mjesto koje traži visokoobrazovanu sestru. S povećanjem plaća mogu računati medicinske sestre i tehničari sa specijalizacijama iz onkologije, kardiologije i palijativne skrbi koje će se uskoro školovati prema novom pravilniku.

U Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara nadaju se da će se plaće medicinskih sestara na temelju njihovih zahtjeva Vijeću za koeficijente ipak povećati te da će se uvažiti različita složenost poslova.

Iz Ministarstva zdravstva najavljuju pak da će se novim pravilnikom o radnoj odjeći natjerati uprave zdravstvenih ustanova da svojem osoblju osigura primjerenu obuću i medicinske kute, koje danas njih 70 posto moraju kupovati sami.

Autor: Ljerka Bratonja Martinović