Građani godišnje u ljekarnama ostave oko sto milijuna eura. Najviše porasla potrošnja lijekova za tlak i srce

U zadnjih pet godina, godišnja potrošnja građana za lijekove koji se ne izdaju na recept povećala se za 30 posto, odnosno za 25 milijuna eura, što svjedoči o tome koliko su uz sva ostala poskupljenja rasli i troškovi za zdravlje. Još su 2019. godine građani u ljekarnama na račun bezreceptnih lijekova iz vlastitog džepa ostavili iznos od 80,3 milijuna eura, dok su u 2023. na ove lijekove, najčešće one protiv visoke temperature i bolova, potrošili gotovo 105 milijuna eura. Pojačano financijsko opterećenje osjetio je i zdravstveni sustav, jer se ukupna godišnja potrošnja na lijekove, s druge strane, povećala za čak pola milijarde eura, navodi se u izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova od 2019. do 2023.

Imunološki sustav

Ogroman je rast financijske potrošnje zabilježen u skupini lijekova za zloćudne bolesti i imunološki sustav, koja se u petogodišnjem razdoblju udvostručila. Na ovu skupinu lijekova zdravstveni je sustav u 2019. godini trošio 291,5 milijuna eura, a u 2023. godini 588,1 milijun eura, što znači da se u tom razdoblju potrošnja povećala za 2,02 puta. Ovakav rast troškova liječenja onkoloških bolesnika ne čudi, ne samo stoga što učestalost zloćudnih bolesti raste, već i zbog činjenice da su nam na raspolaganju novi biološki lijekovi.

– Navedeno se može objasniti povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih bolesti te drugih bolesti koje se sada učinkovitije liječe novim, biološkim lijekovima, ocjenjuju u HALMED-u.

Lijekovi iz te skupine imali su 2019. udjel od 29 posto u ukupnoj financijskoj potrošnji, dok su u 2023. dosegli čak 38 posto. Pembrolizumab, koji se po potrošnji u eurima već godinama nalazi u samom vrhu, u 2023. zabilježio je rast potrošnje od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok ostali lijekovi bilježe rast godišnje potrošnje od oko 11 posto, lijekovi za onkološke bolesti rastu za oko 20 posto.

Gledajući potrošnju u tabletama, odnosno dnevnim dozama pojedinog lijeka, u petogodišnjem su razdoblju uglavnom svi na istim pozicijama, izuzev kolekalciferola, odnosno vitamina D, koji se probio na sam vrh ljestvice.

Povišeni tlak

Lijekovi koji su imali najveću potrošnju u tabletama u 2023. godini su lijekovi za kardiovaskularni sustav, prate ih lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a zatim skupina lijekova koji djeluju na živčani sustav. Rast potrošnje lijekova za tlak i srčane tegobe kreće s oko 14 posto godišnje, a čini između 37 i 39 posto godišnje potrošnje svih lijekova. To se, kažu u HALMED-u, može objasniti epidemiološkim pokazateljima koji ukazuju da je povišeni krvni tlak najraširenija bolest današnjice te potrebom da se preventivno liječi ateroskleroza.

U promatranom se razdoblju povećao broj odobrenih generičkih lijekova, nekim su lijekovima smanjene veleprodajne cijene, ali to nije znatno utjecalo na financijsku potrošnju koja je u razdoblju od 2019. do 2023. godine porasla za 19 posto. Potrošnja lijekova za probavni sustav narasla je u tih pet godina za 47 posto.

U ljekarnama se bez recepta najčešće kupovala acetilsalicilna kiselina, tj. aspirin, a zatim ibuprofen, dok su u financijskom smislu građani najviše potrošili na paracetamol – oko 9,5 milijuna eura godišnje, a zatim na ibuprofen, oko osam milijuna eura. Na razne antiseptike iz džepova građana odlazi oko četiri milijuna eura godišnje, na kapi za nos 3,4 milijuna eura, a na antiseptičke vodice za ispiranje usta 2,6 milijuna eura.

Autor: Ljerka Bratonja Martinović