Na Narodnom trgu obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe

Foto: MISLAV KLANAC

Na Narodnom trgu obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe u organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, a ove godine s fokusom na moždani udar. Dan se već 13 godina zaredom tradicionalno obilježava 30. travnja s ciljem educiranja građana o pružanju prve pomoći – prvenstveno o reanimaciji. Glavna sestra Zavoda, Ana Ožaković, istaknula je kako najveći izazov leži u nepredvidivosti situacija – svaki je dan drugačiji. Budući da se približava sezona, osim redovitih timova raspoređenih diljem županije – u Posedarju, Zadru, Pagu, Biogradu i Gračacu – djeluju i ispostave u Kali i Preku na Ugljanu.

– Ove godine tijekom ljetne sezone imat ćemo više punktova, više ispostava – oformit ćemo jedan na Viru, a cilj je da bude T1 tim s liječnikom. Također, tu je ispostava Nin koja ima specijaliste u djelatnosti hitne medicine, a dobit će ambulantu liječnika, kao i Pag te Biograd na Moru, dodala je Ožaković, naglasivši da će putem javne nabave nabaviti osam novih vozila, te da se tijekom sezone nadaju i pomoći učenika iz Medicinske škole Ante Kuzmanića.

U ljetnim mjesecima, zbog povećanog broja reanimacija i utapanja, naglasak je na brzoj reakciji građana dok timovi ne stignu na teren.

– Najbitnije je, ako je osoba bez svijesti i ne diše, da započnete kompresiju srca – to je najvažnije što jedan građanin može napraviti dok ne dođe tim hitne pomoći. Kod utopljenika, najčešća je greška da ga ne izvuku iz mora, a ključno je da osoba leži na ravnoj i čistoj podlozi. Također, kod moždanog udara važno je znati kada su simptomi počeli jer to utječe na daljnje bolničko liječenje, pojasnila je Ožaković i naglasila važnost suradnje svih žurnih službi i građana, jer rana laička reanimacija znatno povećava šanse za preživljavanje.

S obzirom na to da je ovogodišnja tema moždani udar, događanju se pridružio i neurolog Ivan Miletić, dr. med. koji je objasnio kako dolazi do oštećenja mozga uslijed poremećaja cirkulacije, začepljenja krvne žile ili njezina puknuća, što dovodi do izlijevanja krvi u mozak.

– U takvim je situacijama hitna medicinska pomoć presudna – svaka minuta je bitna jer svake sekunde odumiru milijuni neurona, naglasio je Miletić.

Dodao je da prevencijom možemo značajno smanjiti rizik, a možda i spriječiti moždani udar.

– U današnjem 21. stoljeću imamo dostupne specijalističke pretrage – to bi trebala biti odgovornost kako zdravstvenih radnika, tako i građana. Rizični faktori uključuju aterosklerozu, promjene krvnih žila uslijed nakupljanja kalcija i masnoća, povišene masnoće u krvi, pretilost i šećernu bolest. Preventivno možemo djelovati redovitom tjelesnom aktivnošću – barem pola sata šetnje dnevno – čime smanjujemo rizik od moždanog i srčanog udara. Također, važno je pripaziti na prehranu te unositi više ribe i povrća, a izbjegavati rafinirane šećere i masno meso poput janjetine, poručio je neurolog.

Posebno je upozorio i na tzv. prolazni moždani udar – kratkotrajni poremećaj cirkulacije koji tijelo može samo sanirati, ali koji značajno povećava rizik za pravi moždani udar u sljedećih tjedan do dva.

– Najčešći simptomi moždanog udara sažeti su spušteni kut usne zbog oduzetosti mišića lica, oduzetost jedne ruke, poremećaj osjeta i govora, poremećaj motorike jedne strane tijela. No, simptomi mogu varirati – osoba može pasti u nesvijest, imati vrtoglavicu praćenu povraćanjem ili se ne može uspraviti i pada poput balvana, zaključio je Miletić, te poručio, ako sumnjate na moždani udar, odmah nazovite 194 i pokušajte s reanimacijom – ona u takvim slučajevima doslovno znači život.