Prijedlozima dvaju zakona – Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), cilj je postići veća učinkovitost u upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu te profesionalizacija nadzornih odbora i uprava u tim poduzećima.


Te zakonske novosti dio su i kriterija koje Hrvatska mora ispuniti u procesu pristupanja OECD-u, a odnose se na depolitizaciju i profesionalizaciju upravljačkih struktura.




Ističući kako je pristupanje OECD-u dobra stvar, SDP-ov Boris Lalovac rekao je da su HDZ i SDP zajednički na godišnjoj skupštini OECD-a branili našu zemlju da uđe u tu međunarodnu ekonomsku organizaciju, što nam je i strateški cilj.


“Ono što je neozbiljno, dok smo tamo branili boje Hrvatske, bio je Domovinski pokret (DP). Dok mi tamo branimo boje Hrvatske i govorimo o transparentnosti u vođenju javnih poduzeća DP vrišti kako oni traže svoj ‘plijen'”, kazao je.


Pohvalivši prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, Lalovac je strankama poput DP-a poručio da država nije ‘plijen’.


Naveo je i da OECD Hrvatskoj zamjera to što imamo zamršenost zakona te se ne može dobiti jasna slika što se sa javnim poduzećima u Hrvatskoj događa te postoji i nedostatak komunikacije među nadležnim ministarstvima.


Njegova stranačka kolegica  Marija Lugarić upozorila je da je postotak žena u upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki manji nego u privatnom sektoru, a trebalo bi biti suprotno.


Stoga predlaže da se do konačnog prijedloga zakona uvrsti da se i za trgovačka društva u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države u upravama i nadzornim odborima osigura rodna ravnoteža, tj. poveća broj žena.


Upozorila je da je prosječan broj žena u nadzornim odborima nešto manji od 25 posto, a u upravama samo ih je 17,29 posto.


I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) rekla je da su dosad uprave državnih tvrtki uglavnom služile kao “politički plijen” za podjelu između stranaka koje su bile na vlasti.


Primjerice, navela je, DP je prije ulaska u Vladu tražio da upravlja Hrvatskim šuma, kao da se radi o nekom “ratnom trofeju” a ne o poduzeću koje gospodari prirodnim bogatstvom svih građana.


Ista praksa političke podjele plijena duboko je ukorijenjena i na lokalnoj razini, kazala je.


Također, i Jelena Miloš (Možemo!) založila se za što veću transparentnost u upravljanju državnim poduzećima te zaustavljanje stranačkog upravljanja na štetu javnog interesa.


Ističući nužnost da država u vlasništvu zadrži sva poduzeća koja predstavljaju strateški interes RH, upozorila je da smo se OECD-u i EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti obvezali da ćemo vršiti daljnju privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu.


Navela je i da su već ove godine prema poslovnom planu CERP-a brodogradilišta Uljanik i 3. Maj predviđeni za prodaju te da je luka Vukovar u planu za privatizaciju narednih godina. Također, ne zna se što je sudbina Podravke i Petrokemije.


HDZ-ov Krunoslav Katičić je pak rekao da RH u Podravci i Petrokemiji ima manjinski paket te se sada “populistički nameće da se sada rasprodaje obiteljsko srebro”, a predloženim zakonima se samo želi dovršiti tranzicijski postupak koji traje više od 30 godina.