Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

javna sociologija

Dražen Šimleša: 'Društvena ekonomija vraća profit zajednici'

26.04.2025. 13:34
Dražen Šimleša: 'Društvena ekonomija vraća profit zajednici'

Foto: Đurđa Baljak



Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i zadarska podružnica Hrvatskog sociološkog društva organizirali su još jednu Javnu sociologiju. Gost predavač bio je dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, koji je govorio o društvenoj i solidarnoj ekonomiji te mogućnostima života i poslovanja na pravedniji način.


Izlaganje je započeo objašnjavanjem ključnih razliku između europskog i američkog pristupa poslovanju.


Primjer Brloga


– U Europi je fokus na kolektivnim akcijama, radničkim pokretima i izgradnji društvenog kapitala, dok američki pristup naglašava indvidualizam i tržišni odgovor na socijalne izazove, kazao je Šimleša te istaknuo kako je za društvena poduzeća koja balansiraju društvene i tržišne ciljeve, ključ uspjeha zajedničko ili demokratsko upravljanje, pri čemu profit mora biti usmjeren prema zajednici.




Društvena ekonomija, kako objašnjava, obuhvaća različite oblike poslovanja koji uključuju zadruge, etičko poslovanje, pravednu trgovinu te, primjerice, lokalne valute.


– Modeli dobre ekonomije trebaju vraćati profit u zajednicu jer je cirkularnost jedna od ključnih odlika održvosti. Upravljanje mora biti demokratsko i parcitipativno.


To uključuje i koncept zajedničkog dobra, gdje resursi ostaju u zajednici, a ne završavaju u privatnim džepovima nekolicine, istaknuo je Šomleša te dodao da postoje pozitivni primjeri koji pokazuju potencijal ovog modela iako je u Hrvatskoj društvena i solidarna ekonomija još uvijek u začetku.


– Uspješan model je ACT grupa iz Čakovca koja okuplja niz inicijativa poput ACT PrintLab, Human Nova itd. Također, tu je i Zeleni Osijek, organizacija koja upravlja eko-turističkim poduzećem Zlatna greda, čiji se sav prihod reinvestira u zajednicu.


Također, jedan od primjera iz Zadra je i zadružna pivovara Brlog koja je osnovana 2016. godine. Okuplja više od 130 zadruga iz svijeta, a svoje poslovanje temelji na povjerenju, optimizmu i društvenoj odgovornosti, istaknuo je Šimleša.


Društvena poduzeća


Spomenuo je i da je zadrugarstvo na području Hrvatske nekada bilo mnogo prisutnije, napose između dva svjetska rata, dok je danas gotovo uništeno i suočava se s brojnim izazovima.


– Za zadruge u Hrvatskoj nema adekvatnog zakonodavnog okvira i institucionalne podrške, a mnoge su nestale ili su postale klasična poduzeća. Smatram da bi, da postoji odgovarajući okvir, profit trebalo ulagati u zajednicu, stvarajući tako dugoročnu vrijednost za širu društvenu zajednicu.


U Italiji, Španjolskoj, UK-u, pa i u Škotskoj, postoje snažne mreže društvenih poduzeća koja se međusobno podržavaju. Primjerice, u Škotskoj samo grad Glasgow ima više od 700 društvenih poduzeća, dok cijela Hrvatska ima manje od 100, rekao je Šimleša, naglašavajući važnost sustavne potpore za uspjeh ovog modela.


Između ostalog, Šimleša je upozorio da je u Hrvatskoj problem i nedostatka međusobnog povjerenja.


– Pitanje je koliko ljudi uopće žele surađivati. Čini se da smo prestali vjerovati jedni drugima. A bez povjerenja i suradnje to nije moguće, a upravo je to ključ razvoja društvene i solidarne ekonomije.


To ne bi trebala biti samo alternativa jer u mnogim dijelovima Europe to nije alternativa, nego mainstream, nešto na što se ponose, što doživljavaju kao svoj brend, zaključio je Šimleša, ističući kako je važno promicati modele koji stavljaju društvene ciljeve ispred profita, a unatoč izazovima u Hrvatskoj, pojedini primjeri dobre prakse svakako pokazuju da društvena ekonomija može biti ključ za pravedeniji i održiviji gospodarski razvoj te pridonijeti transformaciji moći i doprinijeti socijalnoj pravdi.


 


 


 



Autor: Đurđa Baljak