[FOTO] Pravoslavni vjernici u crkvi sv. Ilije proslavili Vaskrs

Foto: Luka Jeličić

U godini kada Uskrs po gregorijanskom i julijanskom kalendaru padaju na istu nedjelju, zadarski je Poluotok u jutarnjim satima vrvio vjernicima koji su se na uskršnju službu uputili u svoje bogomolje. Iznimka nije bila niti prvostolnica zadarskih pravoslavnih vjernika – crkva sv. Ilije, koja je bila dupkom ispunjena vjernicima željnima čuti poruku vaskrsenja Hristova.

»Vaskrs«, blagdan radosti i pobjede života nad smrću, ali i vrijeme tihe unutarnje pripreme, čistoće srca i obiteljske bliskosti kršćani diljem svijeta slave na isti dan. Jedinstvena je to prilika da se kršćanska braća i sestre svih denominacija diljem svijeta okupe oko zajedničke poruke Vaskrsenja hristova, zaborave na ratove, podjele i stare zavade.

Istaknuo je to u svojoj tradicionalnoj vaskrsnoj poslanici i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, poručivši kako je suvremeno društvo okrenuto samo sebi, svojim potrebama i željama, zaboravljajući na Hrista i njegovu patnju.

Osvrnuo se patrijarh Porfirije u svojoj poslanici i na individualizam i ukazao na opasnost od razmirica i dubokih nesporazuma, istaknuvši da je liturgijski način života jedini odgovor na probleme.

– Ovo važi za sve pa i za nas crkvene ljude, jer nitko nije bez grijeha. Ovaj i ovakav način života, što je najvažnije, donijet će nam pobjedu nad smrću i život vječni, ali i bolje i pravednije društvo. Ovakav način života, međutim, zahtijeva i spremnost na žrtvu, jer svijet još uvijek leži u zlu koje će biti prisutno i aktivno sve dok Hristos ponovo ne dođe, ukine zlo i smrt i uspostavi Carstvo Božje.

Spasitelj svijeta

Mi ljudi, prije drugog i slavnog Hristovog dolaska, sami svojim silama, nećemo nikad stvoriti savršeno društvo, tj. Raj na zemlji, poručio je patrijarh Porfirije, naglasivši kako se u Liturgiji se susrećemo sa sâmim Vaskrslim Hristom, jer njegovo je vaskrsenje centralni događaj u cjelokupnoj povijesti ljudskog roda.

– To je temelj i cilj naše vjere u Boga. Jer ako mrtvi ne vaskrsavaju uzaludna je propovijed naša i uzaludna je vjera vaša, kaže sveti apostol Pavle. Svi znamo da su se Gospodnji učenici razbježali i napustili Hrista kad je On bio razapet na križu i umro. Oni su, naime, očekivali Spasitelja koji je besmrtan i koji će i njih osloboditi smrti.

Po Vaskrsenju Hristovom, kada se pokazao živ apostolima i onima koji su bili s njima, svi su se ponovo sabrali oko Njega i posvjedočili da je On umro i vaskrsao i da je zaista Spasitelj svijeta. To svoje svjedočanstvo su potvrdili, dajući svoje živote za Hrista, naglašava, između ostalog, patrijarh Porfirije.

Vaskrsenje Hristovo potvrđuje činjenicu da je najveći problem čovjeka smrt. Blagdani su uvijek vrijeme kada osjećamo veću povezanost, svi smo zajedno, želimo biti dijelom vjerske simbolike blagdana, ali i malih i velikih običaja koji ih prate.

Radosti su to koje blagdane čine posebno važnima za svaku obitelj.

Suvremeni čovjek

Uskrs okuplja obitelj, ali i pohode se prijatelji i bližnji kako bi si čestitali, poželjeli sreću i podijelili tradicionalne pozdrave »Hristos vaskrese« koji odražava temeljnu poruku ovog blagdana – pobjedu života.

– Suvremena je civilizacija čovjeka definirala kao misleću individuu koja pristupa životu logički, određujući na osnovu nje i sâmo postojanje i zato ništa od onoga što se ne uklapa u ljudsku logiku ne postoji za suvremenog čovjeka ili je, u najboljem slučaju, sumnjivo i beskorisno.

Shvaćajući sebe kao individuu, ne treba drugog čovjeka i zajednicu s njim da bi postojao. Mislim, dakle postojim, ovo i potvrđuje. I onda kad suvremeni čovjek ostvaruje zajednicu s drugim čovjekom, to ne čini kroz osobni i fizički kontakt, kako nam to pokazuje Liturgija, već preko interneta i društvenih mreža.

U drugom, pa i u Bogu vidi svoga neprijatelja koji mu ograničava slobodu i ugrožava individualne slobode. Zato smo diljem svijeta i počeli stvarati jednonacionalne države, dijeleći od drugih, smatrajući druge nepoželjnim neprijateljima.

Ovakvo je shvaćanje postojanja rezultiralo neviđenim katastrofama. To se nastavlja i u današnje vrijeme, čega smo svi mi svjedoci, poručio je u svojoj vaskrsnoj poslanici patrijarh srpski Porfirije.

Bilo da ga zovemo Uskrs ili Vaskrs, to je uistinu blagdan duboke duhovnosti, nade i obiteljske povezanosti, jer vjera i tradicija njeguju se kroz svakodnevne geste, zajedništvo, prenošenje običaja i duboku osobnu povezanost s Bogom.

Blagdan Kristova uskrsnuća tako postaje vrijeme kada duhovnost, tradicija i ljubav ispunjavaju domove i povezuju generacije.