Strani radnici u Zadar stižu iz 41 države, a izdano je manje dozvola nego u ovo vrijeme prošle godine

S obzirom na to koliko se domaće gospodarstvo u posljednjih nekoliko godina – naročito u turizmu i građevini, okrenulo uvozu strane radne snage, iznenađuje podatak PU zadarske, koja je od početka godine izdala devet posto manje dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Mada, kako doznajemo, u travnju je ipak krenuo rast broja radnih dozvola.

Uvoz radne snage

– Naime, od početka ove godine izdano je 3.260 dozvola za boravak i rad na području Zadarske županije, dok je u istom razdoblju prošle godine izdano 3.595 dozvola, istaknula je glasnogovornica PU zadarske Ivana Grbin.

No, indikator povećanja broja izdanih dozvola svakako je početak predsezone te skori dolazak ljeta, a s time i najfrekventnijeg dijela turističke godine. S obzirom na rast broja dolazaka i noćenja, logično je i to da turizmu iz godine u godinu treba sve više djelatnika.

Strana radna snaga, naročito u sektorima turizma i graditeljstva neophodna je za normalno funkcioniranje gospodarskih tokova u Zadru i općenito u Hrvatskoj.

Turizam koji raste i to tijekom cijele godine, zato sve više oslanja na uvoznu radnu snagu. Prije desetak godina to je najčešće bila ona iz BiH, Srbije, Makedonije i Albanije, no od pandemije koronavirusa kao konobari, kuhari, sobarice i pomoćni djelatnici u turizmu, ali i u sve više drugih gospodarskih grana, stižu radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša i drugih pretežito azijskih zemalja.

Bilo da domaća radna snaga više ne želi raditi za plaće koje se nude u domaćoj turističkoj industriji ili ne žele pristati na ponuđene uvjete rada, strani radnici ponekad pristaju raditi za manje plaće, no upitna je njihova stručnost, koja se na daljinu ne može utvrditi.

Kulturološke razlike

– Broj izdanih radnih dozvola prema granama djelatnosti odnosi se najviše na ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, promet i veze te trgovinu i industriju, istaknula je Grbin.

Iako se s gospodarske strane ne može poreći kako Hrvatskoj strana radna snaga treba, jer neproporcionalno se velik broj domaćih radnika iseljava u druge zemlje EU-a, sve su glasniji tonovi usmjereni protiv stranih državljana, ističući kako se ne mogu prilagoditi našim kulturnim i društvenim normama.

Postali su tako, u ovo predizborno vrijeme, osobito atraktivan alat za politiziranje, kroz potenciranje socijalnih problema zbog uvoza strane radne snage jer naše se društvo u velikom broju slučajeva pokazalo nespremnim prihvatiti žitelje takozvanih »trećih zemalja«, za koje se u više navrata kazivalo kako kulturološki ne pripadaju hrvatskom društvu, koristeći ih tako kao oružje u prepirkama.

– S obzirom na to da se približava turistička sezona, u odnosu na prethodna tri mjeseca, bilježi se porast broja izdavanja radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje u djelatnostima ugostiteljstva i turizma.

Stranci kojima je izdana dozvola za boravak i rad u ovoj godini dolaze iz 41 države, a od toga najviše iz Nepala, Filipina, Bosne i Hercegovine te Indije, zaključila je Grbin.