Uredit će se obala i šetnica u Donjem Karinu

Grad Benkovac pokrenuo je projekt uređenja obalnog pojasa u Donjem Karinu, jedinom naselju na njegovu administrativnom području koje ima izlaz na morsku obalu i to na Karinsko more. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije uputili su zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, uz što su priložili elaborat koji je izradila tvrtka Zeleni servis iz Splita.

Za izradu ovog elaborata korišteno je idejno rješenje, građevinski projekt »Uređenje obalnog pojasa u Donjem Karinu«, koji je izradila tvrtka 4M projekt iz Splita.

152 stanovnika

Zahvat se planira provesti na obali u duljini od 700 metara i širini od 20 metara u naselju u kojem prema popisu stanovništva iz 2021. godine živi 152 stanovnika, dok ih je u sezoni, dakako, bitno više. Uređenje je predviđeno na dijelu građevinskog područja Donjeg Karina na dionici od ušća rijeke Karišnice u Karinsko more do Ponorske drage.

Obalni pojas obuhvaća postojeću neuređenu mjesnu plažu te neadekvatno privezište brodova koje je smješteno na ušću rijeke Karišnice. Na mjestu predviđene nove obale sada se nalaze improvizirani pristani za plovila lokalnog stanovništva.

Kopneni dio naselja koji gravitira obali ima izrazito naglašen pad terena u smjeru Karinskog mora. Postojeća obala je uglavnom neuređena te izložena eroziji uslijed djelovanja morskih valova i povremenog bujičnog djelovanja rijeke Karišnice. Na većem dijelu priobalja nalaze se i značajne količine nanosa.

– Predviđeno je uređenje i rekonstrukcija obalne crte, plaže (bit će ih četiri) i obalne konstrukcije, te izgradnja dužobalne šetnice. Izvedba pomorskih građevina planirana je u svrhu trajne stabilizacije plaža, koja će se sastojati od četiri pera za stabilizaciju te podmorskih pragova.

Provedbom ovog projekta ostvarit će se potencijal obalnog pojasa. Osigurat će se uređena kupališta, sportski i rekreacijski sadržaji, kao i očuvati i zaštiti izgrađena infrastruktura, prometnice, privezišta, instalacije i drugo, navode iz tvrtke 4M projekt.

Od ušća rijeke Karišnice u Karinsko more, u duljini od oko 200 metara i širini od osam metara predviđeno je uređenje novog obalnog zida kojim bi se formirala nova riva.

Postojeća obalna linija će se pomaknuti oko 5 – 8 metara u more, čime će se formirati novi oblik obale koji će se protezati paralelno s postojećom obalom.

Visina obalnog zida povećat će se za jedan metar kako bi se osigurala zaštita od plavljenja prilikom djelovanja valova, plime i/ili visokih voda rijeke Karišnice. Novim rješenjem će se predvidjeti uređenje vezova bitvama ili »alkama« u novom obalnom zidu.

Na kopnenoj strani obalnog zida predviđen je mali potporni zidić kojim će se odijeliti novi obalni zid i zeleni pojas. Uz novu obalnu konstrukciju uredit će se zeleni pojas širine 2 – 10 metara.

Osiguranje plaže

U obalnom pojasu je u kontinuitetu predviđena izgradnja dužobalne šetnice, u zaleđu plažnih sadržaja na dijelu koji će se uglavnom formirati nasipanjem obalnog pojasa i formiranjem nove obalne crte.

Dužobalna šetnica predviđena je u duljini od oko 470 metara i u širini od dva metra, sve kako bi se osigurao kontinuitet pješačke veze na početku i na kraju šetnice. Šetnica će se na krajevima zahvata vezati na jugoistoku na planiranu novu rivu, a na sjeverozapadu na rekreacijsku zonu.

Nove plaže su predviđene od kamenog drobljenca koji će more oblikovati prirodnim djelovanjem valova na obalnu crtu prostrane šljunčane plaže.

Konačan oblik lica plaže dobit će se postupnim donošenjem drobljenca, što će trajati nekoliko sezona. Plaža će se formirati u nekoliko etapa, prvo će se izgraditi pera i kameni nasip na dnu. Zatim će se između pera postupno formirati lice plaže, što će trajati više sezona.

Osnovna funkcija pera je oslonac plažnom materijalu koji će spriječiti odnošenje žala uzduž obalne crte i u dubinu. Predviđena je izgradnja četiriju pera koja će se postaviti okomito na obalu i na odabranim mikrolokacijama kako bi se između njih oblikovale četiri plaže školjkastog oblika. Predviđena su pera duljine 20 – 40 metara i širine četiri metra.

Predviđena je i izgradnja podmorskih pragova čija je svrha stabilizacija lica plaže, posebice u podmorskom dijelu. Uslijed nailaska valova okomito na lice plaže dolazi do odnošenja materijala u dubinu. Stoga će izgradnjom pragova doći do zaustavljanja procesa odnošenja žala u dubinu te će se u konačnici stabilizirati plaža i formirati njeno lice.

Pragovi, koji će se postaviti na dubini od najmanje metar i pol ispod morske površine, izvest će se od krupnijeg kamenog materijala, predviđene mase 500 kg i više, kako bi bili otporni na djelovanje površinskih valova i morskih struja.