Stočarima jedno ministarstvo uvjetuje postavljanje električnog pastira, a drugo im ga brani

Najavljena mjera pomoći Ministarstva poljoprivrede za nabavu električnog pastira, kao zaštitu od napada krupne divljači u iznosu oko 533 tisuće eura odnosno od četiri milijuna kuna, neće umanjiti štete od vuka, a za veliku većinu poljoprivrednika je i neprovediva, upozoravaju iz udruge Hrvatski krški pašnjaci.

Kako navodi njihov predsjednik, Ivan Tešija, više-manje svi ih stočari posjeduju i oni se u cijelom svijetu koriste kao sredstvo pomoću kojeg drže svoje životinje pod nadzorom, no problem kod nas je što gotovo svi poljoprivrednici napasaju svoje blago na državnim pašnjacima i ne mogu doći do zakupa većine zemljišta.

Sasvim mali broj uzgajivača ima sklopljen ugovor, a na državnom zemljištu za kojeg nemate zakup nije ni dozvoljeno postavljanje električnog pastira.

– Poljoprivrednici su žrtve nesređenog sustava jer jedno ministarstvo uvjetuje postavljanje šest do sedam žica električnog pastira, da bi se dobila odšteta za usmrćenu, zaklanu životinju, dok drugo ministarstvo kroz Hrvatske šume brani njegovo postavljanje na državnom zemljištu, pa čak i za one rijetke među uzgajivačima koji imaju sklopljen ugovor o zakupu, napominje Tešija navodeći da u zakupu imaju oko 30.000 hektara, a s obzirom na prisutni broj stoke, trebali bi imati preko 500.000 ha pašnjačkih površina.

Financiranje fiksnih ograda

Kaže i da je drugi problem taj što Hrvatske šume ne dozvoljavaju sjeći nisko raslinje, pa ni smreku, te je kroz obrastao krški pašnjak nemoguće postaviti električni pastir bez prethodnog čišćenja terena. Ako bi se to i zakonski reguliralo, upozorava, time se nameće obaveza starijem stanovništvu za dodatnom radnom snagom koja bi krčila područje gdje će postaviti ovu zaštitu.

– A naši poljoprivrednici jedva krpaju kraj s krajem, pa ni nemaju odakle platiti radnu snagu koja bi to radila. Za većinu poljoprivrednika potpora je socijalna mjera, ističe Tešija dodajući da je to, kad bi sami radili, zahtjevan posao koji iziskuje puno vremena kojeg ljudi nemaju jer su stalno sa svojim blagom na ispaši i provode dohranu, janjenje, teljenje…

Navodi i da su privatne parcele malene i rascjepkane, tako da bi svako malo trebalo premještati električni pastir i krčiti dio terena gdje bi se on postavljao jer je konfiguracija terena u Dalmaciji takva da je nemoguće postaviti taj uređaj sa sedam žica.

Prema Tešiji, druge zemlje su svoje stočare zaštitile na način što su im omogućili davanje pašnjačkih površina u zakup, financiraju im fiksne ograde, tako da mogu kvalitetno ograditi svoj pašnjak i na taj način spriječiti napade vuka. Ondje gdje su učestali napadi vrlo brzo se dozvoli interventni odstrjel i kvotni odstrjel.

– Njihovo blago je 24 sata na pašnjaku, dok mi moramo svaku večer skupljati i zatvarati ga zbog najezde vukova. Time remetimo prirodni ciklus životinjama, a naročito ljeti jer zbog velikih vrućina leže u hladu, a po noći su u ispaši. Dakle, tek kad krenu s ispašom mi ih na silu moramo vraćati, opisuje Tešija.

Velike štete od vuka

Zbog toga je, kaže, najavljena mjera »pucanj u prazno« i ako se zaista želi razviti stočarstvo na krškim područjima, najprije treba omogućiti kvalitetan zakonski okvir i kvalitetne uvjete za držanje stoke. Jedan od tih uvjeta je da nadležni priznaju rezultate monitoringa vuka, gdje je, tvrdi, dokazano da ima preko 600 jedinki i da je on jako stabilna, a ne ugrožena vrsta, te da se reducira vučja vrsta i dozvoli kvotni i interventni odstrjel.

– Austrija je zbog samo 56 zaklanih domaćih životinja dozvolila odstrjel kako bi zaštitila stočare i stočni fond. U Hrvatskoj je tijekom 2021. zaklano ili ranjeno nešto manje od 4.000 domaćih životinja, a nije poduzeto apsolutno ništa, zaključuje čelnik Udruge.